Primijenjeni su standardi koje evropske komore koriste pri anketiranju svojih privrednih subjekata, a cilj ovog projekta bio je osigurati da anketa bude reprezentativna i obuhvati sve kategorije preduzeća – mala, srednja i velika, kao i sve sektore privrede Tuzlanskog kantona. Anketa je pružila uvid u pravo stanje stvari u 2024. godini, očekivanja za 2025. godinu, te mjere koje je potrebno poduzeti.
Privrednici su 2024. godinu ocijenili kao uspješnu, jer je 62% ispitanika izjavilo da su ostvarili bolji poslovni rezultat nego u prethodnoj godini. Takođe, 44% anketiranih imalo je prihod veći od 5 miliona, što ukazuje na pozitivne i stabilne rezultate privrede Tuzlanskog kantona.
Tuzlanski kanton je najviše izvozio u zemlje Evropske unije, prvenstveno u Njemačku i zemlje u okruženju. Otprilike 36,9% izvoznika ostvarilo je izvoz veći od milion maraka, što predstavlja značajan iznos. S druge strane, 46% privrednika nije se bavilo izvozom, što je područje koje nudi mogućnosti za dalji razvoj, stvarajući bolji ambijent za veći izvoz u budućnosti.
Kada je riječ o općem stanju poslovanja u BiH, ocijenjeno je srednjom ocjenom 3, a 67% ispitanika nije imalo značajnije promjene na tržištu, dok je 21% imalo promjene, dok su preostali izgubili ključne kupce, što ukazuje na tržišne turbulencije. Takođe, 40% kompanija je zaposlilo nove radnike, dok je 18% smanjilo broj radnika u 2024. godini.
Privrednici su prepoznali fiskalna i parafiskalna opterećenja, kao i politički ambijent, kao faktore koji najviše utiču na poslovanje. Nakon toga, slijede troškovi energije, sirovina, repromaterijala i radne snage.
Kada su u pitanju očekivanja za 2025. godinu, anketa pokazuje da 67,9% ispitanika očekuje poboljšanje poslovnih uslova, dok 19% očekuje da će ostati isti kao u 2024. godini, a 13% očekuje normalizaciju. Ključni rizici koje privrednici prepoznaju za 2025. godinu uključuju visoke doprinose, neprovođenje fiskalnih reformi koje opterećuju cijenu rada, nedostatak radne snage, poremećaje na evropskim i svjetskim tržištima koji utiču na smanjenje potražnje, inflaciju, nedovoljnu zaštitu domaće proizvodnje i političku situaciju.
Zaključak je da je nužno poduzeti sve mjere za stabilizaciju poslovnog ambijenta, prije svega započeti fiskalnu reformu u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi se dugoročno rasteretili plate i osigurala održivost povećanja minimalne plate, ali i drugih plata koje moraju biti stimulativne kako bi se osigurao opstanak i privlačenje dodatne radne snage – što je drugi najveći problem u privredi.
Takođe, nužno je ubrzati započete reforme koje se odnose na evidenciju nezaposlenih i mogućnosti zapošljavanja stranaca. U uslovima globalnih nesigurnosti i promjena, posebno smanjenja proizvodnje u Njemačkoj kao globalnom izvoznom tržištu, potrebno je osigurati stabilnost unutrašnjih faktora, a prije svega rasteretiti troškove rada, koji su trenutno najveći u regionu.
Potrebno je također nastaviti reformu u srednjem obrazovanju, koja se mora fokusirati na veću praktičnu nastavu u poslovnim subjektima, uključujući četvorgodišnja i atestirana zanimanja, što će omogućiti učenicima sticanje znanja i vještina na savremenoj opremi u realnom okruženju, a privredi omogućiti da od samog početka osiguraju kvalitetnu radnu snagu.
Ova anketa obuhvatila je tri ključne oblasti: trenutnu situaciju, očekivanja za 2025. godinu i obrazovanje. Privrednici su generalno zadovoljni što učenici dolaze na praksu i smatraju da je komunikacija sa školama dobra, posebno kada je riječ o srednjem stručnom obrazovanju.