O uvođenju četverodnevne radne sedmice govori se već izvjesno vrijeme. Do sada su je uveli Japan, Novi Zeland, Irska i Škotska, a ove sedmice pridružila im se i Danska. Kako javlja tamošnji javni TV servis DR, u glavnom gradu Kopenhagenu u ponedjeljak je zvanično u 14 kompanija uveden model četiri radna dana u sedmici.
Skraćena radna sedmica u ovoj fazi je zamišljena kao eksperiment koji će trajati do kraja godine, s mogućnošću produženja do 2025., nakon čega bi trebao biti uveden kao trajna praksa. Tako će od proljeća; zubni higijeničari, učitelji, socijalni radnici, medicinske sestre i drugi stručnjaci imati izbor svoje radno vrijeme umjesto u pet uklopiti u četiri radna dana.
Fleksibilno radno vrijeme
“Za općinu Kopenhagen izuzetno je važno da smo osigurali dobre uslove, posebno za ljude koji rade na poslovima njegovatelja. Teško je pronaći dovoljno učitelja njegovatelja djece pa je važno poboljšati kvalitetu njihovog radnog života”, rekao je Troels Christian Jakobsen, gradskog viječnika u Kopenhagenu koji je i predložio da se uposlenicima ponudi probna četverodnevna radna sedmica.
Koncept prelaska na skraćenu radnu sedmicu nije nov u Danskoj, javlja tamošnji portal thelocal. Općine u Esbjergu, Vejenu i Odsherredu već su ponudile svom osoblju mogućnost dužeg vikenda.
“Fleksibilno radno vrijeme u međuvremenu je trend koji se zadržao, kaže Janne Gleerup, istraživačica rada na Univerzitetu Roskilde.
Model skraćene radne sedmice do sada je uveden u tek nekoliko kompanija u našoj regiji (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija). Ovaj broj je, uzme li se u obzir broj firmi koje posluju na prostoru ex-Yu, zanemariv i više na nivou statističke greške, ali otvara nadu da je u nekim oblastima djelovanja on ipak provodiv. Tip djelatnosti, kapital, tržišni ciljevi…, samo su neki od faktora koji se uzimaju u obzir prilikom razmatranja bilo koje promjene u politici poslovanja, pa tak
Prije nego što se uvodio kao model, u zemljama u kojima je danas uobičajen, provodila su se i istraživanja o njegovoj učinkovitosti. Oko 2.500 radnika sa Islanda, uposlenih u raznim djelatnostima; od vrtića, preko bolnica i uredskih poslova, pa do socijalnih službi, učestvovalo je u četverogodišnjem istraživanju (2015-2019) grada Reykjavika i nacionalne vlade, tokom kojeg su umjesto pet radnih dana, radili četiri, provodeći praksu smanjenja radnih sati sa 40 na 35, bez smanjenja plaće. Rezultat je bio; smanjenje stresa, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, stalna produktivnost, ponekad čak i veća od uobičajene. Sve su ovo bili obećavajući rezultati koji su u nekim zemljama svijeta otvorili rasprave o tome je li vrijeme, i je li uopće moguće da radna sedmica umjesto pet dana, traje četiri, a da pritome radnik prima istu plaću.
Potrebna disciplina
Islandski primjer slijedile su neke druge kompanije. Tako je naprimjer francuski portal za traženje posla i informacija o radu Welcome to the Jungle, 2019. godine okupio konsultantsku kompaniju, neuroznanstvenike, data stručnjake, i stručnjaka za radne ritmove, koji su u testnom periodu od šest mjeseci bili zaduženi za precizno mjerenje učinka 4-dnevne radne sedmice. U početku su bilježili pad učinka od 20% , te su intenzivno počeli raditi na njegovom poboljšanju. Nakon šest mjeseci, bili su iznad nivoa koji su ostvarivali kada su radili pet dana u sedmici.
Da bi model skraćene radne sedmice postigao maksimalan učinak bilo je neophodno naučiti radnike da efikasno rasporede svoje vrijeme. Da bi se preuzeo isti broj obaveza, s jednim danom manje, potrebna je disciplina, a ona znači i smanjiti, a ne umnožavati pauze za kafu i cigarete, kao i isprazne i nepotrebne small talks razgovore sa kolegama, kao i pravilno raspoređivanje posla na dnevnom, sedmičnom, mjesečnom, godišnjem nivou. Na početku radnog dana obaviti kompleksnije zadatke, a kasnije lakše. Sve navedeno, ne znači raditi više, već inteligentnije.
