Zbog neisporučene električne energije, proizvedene u hidrocentralama Bajina Bašta i Zvornik u proteklih više od 20 godina, računajući samo period nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dug Srbije prema BiH je, prema nekim procjenama, narastao na više od 1,5 milijardi maraka.
Problem je što, kako se čini, domaće vlasti ne rade ništa kako bi naplatile ovaj dug i kako bi natjerali Srbiju da poštuje sporazum sklopljen prilikom izgradnje ovih energetskih objekata.
– Hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik izgradila je Republika Srbija u okviru bivše Jugoslavije, ali sa pravom da, nakon određenog perioda korištenja, dođe do podjele tih potencijala između BiH i Srbije. Hidroelektrana Zvornik je i pravljena tako da su dvije mašine na jednoj, a dvije na drugoj strani. Bilo je predviđeno da se proizvedena električna energija dijeli u omjeru od po 50 posto između BiH i Srbije, nakon što Srbija vrati uložena sredstva. Što se tiče Bajine Bašte, tu je situacija još više u korist BiH, s obzirom da je samo lokacija brane na granici BiH i Srbije, a dalje se Drina i jezero većim dijelom “uvlači” u BiH. Kada bi se tu proizvedena električna energija dijelila prema odnosu površina, BiH bi pripalo 80 posto, a Srbiji 20 posto – kazao nam je vlasnik privatne firme u oblasti električne energije Edhem Bičakčić, inače bivši premijer FBiH i direktor JP Elektroprivreda BiH.
Međutim, problem je što, kako se barem u javnosti čini, da ovo pitanje u razgovorima sa predstavnicima vlasti Srbije “ne potežu” ni državni, ali ni entitetski zvaničnici.
Braća i sestre
– Svaki put se na nivou entiteta RS postavljalo pitanje da li je pravi momenat da se pokreće spor sa Srbijom, sa kojom RS ima specijalne veze i svaki put se to pitanje koristilo i u neke političke svrhe. Po meni, ovdje politiku treba potpuno izbaciti. Ovo je čisti interes, jer se koristi resurs države od kojeg niko u BiH nema koristi, a druga strana ostvaruje ekstra profit. Ovo nije riješeno, jer se umješala politika i to na način kojeg bih nazvao politikanstvom. Međutim, mi možemo biti braća, ali nam kese nisu sestre. Kad iz RS-a pošaljemo bolesnike na VMA u Beograd, mi to uredno platimo. Isto je kada dođe pšenica, ili bilo šta drugo iz Srbije, mi to uredno platimo. Tako treba riješiti i ovo pitanje – izjavio je za Faktor potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Zdravko Krsmanović.
Prema njegovim riječima, s obzirom da se radi o vodotoku kojim se pruža i granična linija između BiH i Srbije, rješavanjem ovog pitanja bi se trebala baviti Komisija za koncesije BiH.
– Komisija za koncesije BiH nije bila uključena u bilo kakvu aktivnost, jer ona može biti uključena samo u fazi dodjele ugovora o koncesiji. Za sve ostalo možete se obratiti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – riječi su Hameda Mešanovića, predsjednika Komisije za koncesije BiH.
– Komisija za koncesije, izgleda, nije nizašta nadležna. Oni jesu nadležni zato što je to granični vodotok. Da nije u pitanju granica, onda bi to rješavala neka druga komisija. U nadležnostima Komisije za koncesije piše da su oni nadležni za podjelu potencijala na vodotocima duž koji ide granica BiH. Više se za resurse države izgleda brinu novinari ili ljudi kojima to nije nadležnost, a ne oni koji bi prema zakonima morali da o tome brinu. Ovaku su oštećene lokalne zajednice Bratunac, Srebrenica, Višegrad i Zvornik, koje ne primaju nikakvu naknadu za potopljeno zemljište, oštećena je država, oštećeni su entiteti, a ništa se ne rješava. Komisija za koncesije je ta koja treba da bude inicijator, odnosno da prva ukaže da se koriste potencijali BiH, a da država od toga nema koristi – dodao je Krsmanović.
Srbija nije raspoložena
Jedan od najbitnijih problema zbog kojih ovo pitanje nije rješeno je što, iako se načelno poštuje, nikada nije zvanično nije utvrđena granica između BiH i Srbije. Zbog toga se, ako se sve posmatra “kroz papire”, zapravo i ne zna kome šta na ovom području pripada. S obzirom da već više od 20 godina Srbija svu proizvedenu struju prisvaja sebi, očigledno je da joj je u interesu što duže odgađanje konačnog rješenja.
– Od 2013. godine nije bilo nikakvih pomaka, jer je Srbija insistirala da se uporedo sa ugovorom o granici radi i na razmjeni teritorija, pa i na području hidocentrala Bajina Bašta i Zvornik. BiH nije prihvatala takve prijedloge, jer je tražila da se prvo utvrdi granična linija, pa tek onda da se eventualno ide u njenu korekciju. Od 2013. nismo imali nikakvih aktivnosti. BiH je obavijestila Srbiju da je spremna za nastavak pregovora, ali iz Srbije je stigao odgovor da se kod njih dešavaju određene kadrovske promjene u Komisiji i da prije 2018. nisu raspoloženi za nastavak aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem – rekao je predsjednik Komisije za granice BiH Edin Kučukalić.
Međutim, postoje i druga pitanja čije je rješavanje u interesu Srbije, a kojima bi se ona mogla natjerati da se i problem korištenja struje iz ovih hidrocentrala konačno riješi.
Međunarodna tužba
– Tu je i pitanje željezničke pruge Beograd-Bar, koja dijelom prolazi kroz BiH. Ima tu još nekih drugih interesantnih tačaka. Vjerujem da se u jednom stručnom elaboriranju i pristupu ovom problemu može doći do korektnog utvrđivanja granične linije, a onda je to preduvjet da se podijeli i postojeći vodni potencijal. Posebno se to može staviti “u paket” sa budućim vodnim potencijalom u srednjem toku Drine, odnosno budući objekti Tegare, Dubravica, Kozluk i drugi, što može doprinijeti lakšem rješavanju ovog pitanja – podsjetio je Bičakčić.
Krsmanović također smatra da bi se ovaj problem trebao rješavati u dvije etape. Prvo bi se trebao dogovoriti omjer podjele struje koji bi se trebao primjenjivati “od danas”, kako bi i BiH počela ostvarivati prihode sa ovih objekata. Druga faza bi podrazumijevala pregovore o isplati do sada nastalog duga. Ako se ne bi mogao postići dogovor o tome, Krsmanović predlaže pokretanje međunarodne arbitraže ili sudskog postupka pred nadležnim međunarodnim sudovima.
On je podsjetio i na još jedno slično pitanje, a radi se o korištenju vode iz Buškog jezera, koje se nalazi na prostoru općina Livno i Tomislavgrad. Ova voda se koristi za pokretanje hidroelektrane Orlovac u Hrvatskoj, a Hrvatska elektroprivreda spomenutim općinama isplaćuje mizerne naknade za potpljeno zemljište.
Izvor: faktor
