Prema francuskom ministru vanjskih poslova Jean-Noël Barrotu, nema “crvenih linija” kada je riječ o potpori Ukrajini.
Barrot je rekao da bi Ukrajina mogla koristiti francuske rakete dugog dometa protiv ciljeva u Rusiji “u logici samoobrane”, ali nije potvrdio jesu li već koristili francusko oružje.
“Načelo je postavljeno… naša su stajališta jasno prenijeta predsjedniku Zelenskom”, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za emisiju Nedjelja s Laurom Kuenssberg.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije ove godine izrazio je spremnost Francuske da dopusti korištenje svojih projektila u Rusiji. Međutim, Barrotove izjave su značajne, s obzirom da dolaze samo nekoliko dana nakon što su SAD i Velika Britanija prvi put upotrijebile svoje rakete dugog dometa na ruskom teritoriju.
Barrot, koji je u petak u Londonu razgovarao s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, rekao je da zapadni saveznici ne bi trebali postavljati nikakva ograničenja za potporu Ukrajini protiv Rusije, javlja BBC .
Na pitanje bi li to moglo uključivati uključivanje francuskih trupa u borbe, odgovorio je: “Ne isključujemo niti jednu opciju”.
“Podržavat ćemo Ukrajinu intenzivno i koliko god bude potrebno. Zašto? Zato što je naša sigurnost u pitanju. Svaki put kada ruska vojska napreduje za jedan četvorni kilometar, prijetnja se približava Europi za jedan četvorni kilometar”, istaknuo je.
Barrot je nagovijestio mogućnost poziva Ukrajine da se pridruži NATO-u, kao što je zatražio predsjednik Zelenski. “Otvoreni smo za to da Ukrajina dobije poziv, a u razgovorima s prijateljima i saveznicima Ukrajine radimo na tome da njihova stajališta približimo našima”, rekao je Barrot.
Također je sugerirao da će zapadne zemlje morati povećati izdvajanja za obranu. “Naravno, morat ćemo potrošiti više ako želimo učiniti više i mislim da se moramo suočiti s tim novim izazovima”, dodao je.
Barrotovi komentari dolaze nakon tjedan dana značajne eskalacije u Ukrajini – uključujući prvu upotrebu britanskih i američkih projektila dugog dometa na ruskom teritoriju, kao i tvrdnju Rusije da je lansirala novu vrstu projektila i izjavu Vladimira Putina o mogućnosti globalnog rat.
Jedan izvor iz britanske vlade opisao je trenutnu situaciju kao “ključnu točku” prije zime, ali i prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Prioritet je nastavak financijske i vojne potpore. “Predložio bih utrostručenje europske pomoći Ukrajini i konfiskaciju ruskih sredstava”, rekao je jedan izvor. “Moramo izračunati što je Ukrajini potrebno za rat do 2025. i 2026. – teško je očekivati da će američki porezni obveznici pokriti cijeli račun.”
Nije iznenađenje da u obrambenom sektoru postoji čvrsto stajalište da je povećanje proračuna za obranu dio rješenja. Admiral Tony Radakin, šef britanske vojske, rekao je prije dva tjedna da se troškovi obrane moraju povećati.
Međutim, s obzirom na ograničeni proračun i nevoljkost vlade da čak odredi rok za postizanje obrambenog cilja od 2,5% BDP-a, naglo povećanje potrošnje nije vjerojatno.
Vladini izvori ističu dugoročne obveze koje je Ujedinjeno Kraljevstvo već preuzelo, poput potpore Ukrajini bespilotnim letjelicama.
Prema novim obavještajnim podacima, Ukrajina je u rujnu koristila bespilotne letjelice za napad na četiri ruska skladišta streljiva stotinama kilometara od ukrajinskih granica. Ovi su napadi navodno uništili najveću količinu ruskog i sjevernokorejskog streljiva tijekom sukoba. Nije potvrđeno jesu li dronovi isporučeni iz Velike Britanije ili nekog drugog saveznika.
“On prijeti od početka – ne možemo dopustiti da nas zastraši”, rekao je jedan izvor. Drugi bivši ministar smatra da Putinove izjave imaju za cilj privući pozornost novoizabranog američkog predsjednika.
“Rusija želi pomoći Trumpu da pronađe razloge da prekine pomoć Ukrajini. Ako situacija postane preopasna, možda će sljedeći predsjednik biti skloniji prekinuti sukob”, rekao je.
Uz neizvjesnost Trumpovih planova, postoji nada da će Ukrajina biti u najboljoj mogućoj poziciji za bilo kakve pregovore.
U Vladi postoji svijest da svaka buduća nagodba mora uključivati koncesije. “Moramo razmisliti što bi moglo biti prihvatljivo za Ukrajinu”, rekao je bivši ministar.
Jedan izvor zaključuje: “Prijetnja od Rusije neće nestati – moramo je prihvatiti kao stvarnost.”
