Zastupnici Europskog parlamenta u martu ove godine podržali su zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu Europske unije (EU) za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine.
Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u decembru, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za sve zemlje članice od 2021. godine.
Ministarstvo zaštite okoliša Hrvatske novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020, onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda. Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu mikroplastiku. Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.
Također i u Crnoj Gori na stolu je nacrt zakona o otpadu koji predviđa potpunu zabranu plastičnih kesa, za koji se očekuje da će biti usvojen do kraja godine. Prijedlog zakona o upravljanju otpadom, koji je u proceduri, predviđa zabranu upotrebe plastičnih kesa.
A kakva je situacija po ovom pitanju u našoj državi?
“Prema odluci Europske komisije od 2021. će se zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike ko što su: tanjiri, čaše, slamke, štapići za uši, bio razgradiva plastika i sl.. Federacija Bosne i Hercegovine će po tom pitanju slijediti najbolju evropsku i svjetsku praksu. Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu. Sljedeći korak je odmicanje od kulture stvaranja otpada”, pojasnili su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Dodali su da je Ministarstvo 2014. godine donijelo Uredbu o naknadama za plastične kese tregerice kojom je uvedena naknada za kese čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.
“U Federaciji Bosne i Hercegovine je raširena upotreba plastičnih kesa. Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica, te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u narednim godinama. Ove kese se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih kesa, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca”, istakli su.
Prema njihovim riječima, trenutno se u FBiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične kese debljine stjenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve kese bez obzira na veličinu i oblik ručki.
“Tako da će biti obuhvaćene kese koje se daju potrošačima u apotekama, u prodavnicama cipela, kese u koje se vaga i pakuje povrće, kese u pekarama, trgovinama itd. Također ćemo predvidjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih kesa, a sve u skladu sa najboljim svjetskim trendovima i praksama. Dodatan problem za FBiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u RS, što dodatno usložnjava kontrolisanje proizvodnje i plasmana na tržište Federacije BiH plastičnih vrećica”, naglasili su.
Na upit kolega/ica iz Radiosarajevo.ba iz resornog ministarstva bh. entiteta RS, kazali su da je na dnevnom redu 6. redovne sjednice Narodne skupštine RS razmatran Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom.
“Ovim zakonom se ograničava, ali ne zabranjuje, promet i upotreba plastičnih kesa. Također, u toku je izrada plana upravljanja otpadom, koji će detaljnije urediti upravljanje, između ostalog, i ovim vrstama otpada. Još uvijek se neće uvesti potpuna zabrana na promet i upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda, ali će se raditi na kvalitetnijem zbrinjavanju ovih vrsta otpada”, pojasnili su iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Dodali su da prilikom izrade zakonskih propisa, Ministarstvo vodi računa da dodatno ne optereti privredu i domaće proizvođače i da im se omogući da svoju proizvodnju prilagode novim standardima.
“Prilagođavanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine vrši se prema usvojenom Programu prilagođavanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine, koji je sastavni dio Strategije aproksimacije BiH i u skladu sa statusom BiH u okviru evropskih integracija”, naglašeno je.
