Spreman sam da budem premijer Federacije BiH još naredne četiri godine. Uradili smo dosta posla, ali još nismo završili sve što smo planirali. Kaže ovo u intervjuu za „Dnevni avaz“ Fadil Novalić, čelnik entitetske vlade.
– Moj se uspjeh ne mjeri po mandatu, nego po onome što sam uradio i koliko sam projekata završio. Nije još gotovo. Moramo zaustaviti egzodus mladih. Imamo još nezavršenog posla – kaže Novalić.
Premijer se u otvorenom razgovoru za naš list osvrnuo i na stanje u „Aluminiju“, a govorio je i o blokadi gradnje Bloka 7, „Elektroprijenosu“, reformama koje je Vlada uspješno, kada se pogledaju svi problemi, ipak okončala.
Kako komentirate rad Vlade u ovom mandatu? Bilo je dosta problema, jeste li očekivali malo bolje rezultate ili je to, kada se pogleda politička situacija, neki maksimum?
– Ova vlada najviše je tehnička vlada od rata do danas, jer je sastavljena praktično od ministara koji nisu bili previše politički vidljivi ili nisu nikako ranije bili vidljivi. Mislim da prije ovoga niko nikad nije čuo ni za mene ni za Jelku Milićević. Ako se pogleda Amir Zukić, koji dolazi iz sfere osiguranja, ili recimo Nermin Džindić, koji dolazi iz privrede, dokaz je da mi nismo bili politička vlada, nego tehnička. Ova vlada nije ni bila formatirana od političkih persona. Mi smo radili tehničke i korisne stvari za Federaciju i moram reći da smo ipak napravili veliki rezultat bez obzira na sve.
Kada pogledate unazad, na šta ste najviše ponosni u radu Vlade u ovom četverogodišnjem mandatu?
– Imamo dosta toga što smo uradili. Imali smo set finansijskih zakona koji su znatno spriječili crne tokove novca. Također, riješili smo i set zakona iz radnopravnog zakonodavstva. Tu je Zakon o radu, koji je dva-tri puta rađen zbog kolektivnih granskih ugovora koji su potpuno promijenili paradigmu radnopravnog zakonodavstva. Prije je to zakonodavstvo bilo vječno. Ugovori koji su bili potpisivani bili su vječni i zato smo zapali u krizu. Onaj ko je prošao dobro, taj je uživao, onaj koji nije, koji je prošao loše, taj je otišao u Njemačku da se spasi. To smo promijenili i sada se ti granski ugovori potpisuju svake godine. Uostalom, riješili smo i mnoge socijalne probleme. Da kažem, glavne smo probleme riješili.
Koji su to glavni problemi i koliko ih je ostalo?
– Vidite, više se niko ne sjeća, recimo, „Hidrogradnje“, „BH Airlinesa“, „Željezare“ Zenica, „Solane“ Tuzla. Sve su to bili problemi. Sve je to sada prepakovano. I sve smo to postigli izvršnim postupcima ili programiranim stečajem. Istina, neke firme morale su završiti svoje postojanje, jer su njihovi dugovi bili višestruko veći od imovine. Takvi su „Hidrogradnja“, „BH Airlines“. Međutim, ostale firme vratili smo na kolosijek. Danas taj isti tuzlanski blok zapošljava 2.000 ljudi. Ta socijala imala je jednu kritičnu tačku i riješili smo moga posrnula preduzeća. Sada je ostao „Aluminij“ i tu stvari polako rješavamo. Riješili smo i penzioni sistem. Pa penzioneri su bili u očaju. Penzije su kasnile po 15 dana. Zavod PIO, kada sam ja preuzeo dužnost, bio je 226 miliona u deficitu, a sada je u suficitu. To smo riješili unatoč tome što smo imali dva i po puta više penzionera od straha od novog zakona. To je čak proizvelo 32.000 novih penzionera u mandatu, a normalan ulaz je od 14.000 do 15.000. Sada je penzioni sistem totalno relaksiran.
Znači li to da penzioneri onda mogu očekivati više penzije?
– Penzije su već sada porasle mnogo više nego u četiri prethodne godine. Taj raniji rast od deset posto bio je vještački. Penzije su sada već porasle za najmanju kategoriju 12 posto. To znači da se njima penzije već stalno povećavaju. Kako raste bruto društveni proizvod, tako rastu i penzije.
A šta je s borcima? Boračka populacija godinama je čekala na novi zakon. Je li to sada konačno riješeno?
– Naravno. Borački zakon konačno je riješen. Njima već danas mogu početi isplate. Znači, riješili smo glavne društvene probleme i idemo dalje.
Jesu li ovi zakoni ipak mogli biti usvojeni i riješeni mnogo ranije? Zašto se čekao kraj mandata?
– Vidite, mogli smo povećati penzije i onda bismo stvorili deficit. Šta bismo napravili? Ništa. Samo bismo dobili probleme. Kažem, riješili smo glavne socijalne probleme i to je sada iza nas.
Šta su daljnji prioriteti u radu Vlade, šta je to što niste završili, a morali ste?
– Ono što nismo uspjeli u ovom mandatu, a bilo je predviđeno, jeste da smanjimo obaveze. Nismo uspjeli ni riješiti brzu registraciju i izdavanje dozvola za otvaranje novih firmi. Ustavni sud oborio nam je zakon o notarima i sada je sve stalo. To nismo uspjeli. Ono što nismo uradili, a morali smo, jeste da nismo otvorili borbu protiv korupcije, i to iz banalnih, tehničkih razloga, jer ni pravosudni sistem nije pokazao preveliku volju da to provodi. Na tome se mora raditi. Ali, ostalo je još dosta toga.
Kada kažete ostalo, na šta mislite konkretno?
– Moramo početi rješavati pitanje mladih. U tom pogledu čak se razmišlja i predloženo je koalicionim partnerima da ukinemo neka ministarstva, recimo obrazovanja i trgovina, kako bismo napravili mjesto za ministarstvo za porodicu i mlade. Moramo se početi baviti našom djecom, zaustaviti njihov odlazak, rješavati pitanje stanovanja.
Kada se pogleda šta je ostalo posla, znači li to da želite prihvatiti i drugi mandat na čelu Vlade i da ste spremni?
– Jesam. Spreman sam. Mene zanimaju i daljnje smanjenje obaveza i infrastrukturni radovi. Ima još posla. Već sam rekao. Uspjeh ne mjerim po mandatu, nego po onome što sam uradio i koliko sam projekata završio.
Da možete birati tim u Vladi, s kim biste opet željeli raditi?
– Izabrao bih, bez ikakve sumnje, Jelku Milićević. To možda čudno zvuči, ali ona se domaćinski odnosila prema budžetu i skupa smo radili dosta toga. Izabrao bih i Edina Ramića, Josipa Martića. Zaista su dobro radili. Tu je i Nermin Džindić, pokazao je da dolazi iz sektora privrede.
Šta je s infrastrukturnim projektima? Je li došlo vrijeme da se radovi ubrzaju, šta se čeka s gradnjom?
– Infrastrukturni radovi idu. Već je milijardu eura plasirano u razne projekte. Vjerujem da ćemo u narednih nekoliko godina završiti minimalno 60 kilometara, a maksimalno 100 kilometara autoputa. Protekle tri godine izgubili smo na akcizama. I dok smo ih dobili, odmah smo započeli s projektima. Znači, radimo. Počitelj, evo, kreće. Dogovaramo tunel Kvanj i ulazak u Mostar. Imamo skoro završenu Zeničku zaobilaznicu. Mi već sada radimo 50 kilometara Koridora. I ugovorili smo na sjeveru da radimo 39 kilometara. Sa 39 kilometara i ovih 60, možemo vrlo lako dobiti novih 100 kilometara autoputa.
Mislite li da će „Aluminij“ u ovakvim okolnostima ikad više početi s radom?
– Rekao sam nedavno da će „Aluminij“ raditi u prepakovanom obliku. Mislim da u ovoj formi neće više nikad raditi. To mogu sa sigurnošću reći. Jedini spas za „Aluminij“ je strateški partner. Jer, ko će dati 500 miliona KM? Vlada to nema, niti može, niti smije dati. Znači, spas je strateški partner. Jer, mi tu nemamo nikakva iskustva u vezi s „Aluminijem“. To treba biti neko ko ima dovoljno novca i da ima pod kontrolom tržište aluminijem. Takva su do sada tri zainteresirana partnera.
Nedavno ste na Vladi usvojili zaključak da u „Aluminij“ moraju ući Finansijska policija i Porezna uprava FBiH, upravo zbog toga što Uprava krije podatke za pola godine?
– To je tačno. Istina, oni su privatna firma, ali je ovo društveni problem. Tačno je i da nam nisu dali podatke. Mi smo ranije platili privatnu revizorsku kuću da sve provjeri, ali je sada u ovih šest mjeseci urađeno nešto što unosi sumnju i mi tražimo ulazak Finansijske policije. Mi to moramo uraditi zbog strateškog partnera, kako bismo sve razjasnili.
Kako gledate na blokadu gradnje Bloka 7? Je li ovaj investicioni projekt odjednom postao političko pitanje?
– Blok je iskorišten oko formiranja vlasti. To nije uopće političko pitanje neko ekonomsko. Jer, projekt je zaista veliki. Ne treba nam politika u ovome. I veliki je novac u igri i uveliko bi pomogao ekonomiji. To je svima jasno. Mi smo ovdje htjeli samo da ovako veliki projekt ne ide bez podrške države. I sada nam je potrebno samo pismo podrške, da je saglasno s projektom.
Kakav je odnos s Vladom RS? Najavljena je tužba u vezi s poravnanjem PDV-a. Šta ona može donijeti?
– Tužba se ne može na takav način uopće provesti. Jedinstveni račun ne može biti napadnut. Sve bi bilo ugroženo, vraćanje kredita. S druge strane, već im je jedna tužba odbijena. No, ovdje se u sve uključila i priča o „Elektroprijenosu“. Mi samo tražimo ravnomjernu nacionalnu zastupljenost. Imali smo u dva mandata direktora iz komponente S, u jednom mandatu direktora iz komponente H i sada je red na Bošnjaka. I sada ispade da nemamo ništa. Kao da smo poklonili ovu firmu u koju smo uložili dosta toga. Nismo željeli podržati novi izbor direktora i ovo je pitanje koje je sada stvar koalicionih dogovora.
Izvor: Dnevni avaz
