Elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini nastavlja se suočavati s ozbiljnim izazovima i rastućim finansijskim gubicima.
“Elektroprivreda BiH” je u prošloj godini zabilježila gubitak od 57 miliona KM, što se čak smatra poboljšanjem u odnosu na 2023. godinu kada je minus iznosio 331 milion maraka.
Istovremeno, “Elektroprivreda Republike Srpske” je umjesto planirane dobiti od 46 miliona KM, godinu završila s gubitkom od 30 miliona, dok je “Elektroprivreda HZHB” poslovala gotovo na nuli, s pozitivnim saldom od samo 696 hiljada maraka, znatno manje u poređenju s 52 miliona KM dobiti iz prethodne godine.
Uzrok loših rezultata kompanije vide u nepovoljnim hidrološkim uslovima, problemima s isporukom uglja, i posljedično smanjenom proizvodnjom električne energije, koja se potom morala uvoziti po znatno višim cijenama.
Ni početak ove godine ne donosi optimizam – uvoz struje u prva tri mjeseca porastao je čak sedam puta u odnosu na isti period prošle godine.
“Uvoz električne energije u prvom kvartalu ove godine veći je za gotovo 700 posto, odnosno za 201 milion KM, u poređenju s prva tri mjeseca prošle godine. To je čak 19,5 miliona KM više nego ukupni uvoz tokom cijele 2023. godine. Istovremeno, izvoz je pao za 37 posto. Samo u prošloj godini izvezeno je struje u vrijednosti manjoj za 386 miliona KM u odnosu na godinu prije,” navodi se u izvještaju.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da se višedecenijski nemar, problemi u rudnicima, zastarjela tehnologija termoelektrana i prevelika oslonjenost na hidroenergiju sada ozbiljno odražavaju na energetsku stabilnost zemlje.
“BiH je od izvoznika postala uvoznik električne energije, bez ikakve jasne strategije za razvoj energetskog sistema. Mi dozvoljavamo izvoz uglja, a naši kapaciteti ne rade. Izvezli smo 900 hiljada tona uglja godišnje u Srbiju u prethodne dvije godine,” istakao je Pavlović.
Ekonomista Damir Miljević naglašava da uzroci problema leže i u lošem upravljanju, političkom kadrovanju, nekompetenciji i korupciji, što sve vodi ka urušavanju sistema, čije će posljedice na kraju osjetiti građani.
“Kada više ne bude moguće politički amortizovati posljedice lošeg upravljanja, trošak će pasti na potrošače. Građani i privreda će plaćati sve greške koje su se godinama gomilale,” upozorava Miljević.
Iako zvaničnici u oba entiteta tvrde da u 2025. godini neće biti povećanja cijena električne energije za domaćinstva i privredu, ekonomisti upozoravaju da je takvo obećanje teško održivo. Poskupljenje struje bi, po svemu sudeći, moglo pokrenuti novi talas poskupljenja u drugim sektorima.
