Broj pacijenata na Klinici za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla trenutno je duplo veći u odnosu na proljetni i ljetni period.
Posebno zabrinjava činjenica da na ovu kliniku iz godine u godinu dolazi sve više pacijenata, kao i to da je zabilježen drastičan porast plućnih karcinoma u posljednjih pet godina.
Teška oboljenja
Načelnik Klinike za plućne bolesti UKC-a Suad Dedić je jučer pred novinarima kazao kako je povećanje broja pacijenata direktno vezano za sezonu grijanja u Tuzli, ali i u Lukavcu i Živinicama.
Tako je u novembru 2019. na Klinici hospitalizirano oko 140 pacijenata, što je duplo više u odnosu na mjesec ranije. U ljetnim mjesecima je taj broj niži, što direktno upućuje na vezu povećanja plućnih oboljenja s povećanjem broja aktivnih individualnih ložišta u gradovima.
U 2019. smo imali 150 pacijenata više nego u godini ranije, a to povećanje se odnosilo na teška plućna oboljenja, posebno hroničnu opstruktivnu plućnu bolest (HOPB), kao i pneumoniju.
Od oktobra do februara, kada govorimo o broju pacijenata, ali i o broju pacijenata oboljelih od HOPB-a, imamo porast za duplo u odnosu na ostale mjesece u godini, istakao je dr. Dedić.
Posebno brine podatak da je u samo četiri godine došlo do povećanja broja oboljelih od karcinoma pluća. Doktori kažu da je 2015. bilo identifikovano 214 novootkrivenih karcinoma, dok se prošle godine taj broj povećao na oko 280.
Najugroženija su djeca do šest godina, stariji građani, ali i hronični, plućni i kardiovaskularni bolesnici. Da aerozagađenje okoliša utiče na cijeli organizam, potvrđuje i Dedić.
“Sitne čestice, čije se koncentracije u ovim zimskim danima kreću i 15 puta iznad graničnih vrijednosti koje preporučuje UN, često uzrokuju i srčane, ali i moždane udare, infarkte miokarda, aritmije i slično,” dodao je Dedić.
Svi ovi podaci ukazuju na nužnost ubrzavanja gašenja individualnih ložišta u Tuzli, ali i Lukavcu i Živinicama. Sve ovo ide jako sporo, mada iz Gradske uprave poručuju da Tuzla prednjači u mjerama sprečavanja aerozagađenja. Jedna od mjera koju navode je uvođenje toplotnih pumpi umjesto klasičnih šporeta i kotlova.
“U 2019. je pristiglo ukupno 99 prijava za korištenje ovih subvencija, a Tuzla je u budžetu za ovu godinu planirala još veći iznos,” saopšteno je iz Grada.
Dvije pumpe
Ono što je prešućeno jeste činjenica da su od 99 prijavljenih, samo dva domaćinstva dobila pumpe. Iako je broj domaćinstava spojenih na centralno grijanje najveći u BiH, to više govori o izrazito lošem stanju u drugim gradovima, nego o dobrom stanju u Tuzli. Stvarnost su mjerni podaci, ali i oni sa pulmologije. Jedno od najzagađenijih naselja u BiH je tuzlansko Ši Selo, u kojem su u posljednja tri dana izmjerene vrijednosti mikročestica i do 50 puta iznad dozvoljenih.
Poboljšanju najmanje doprinosi kantonalna Vlada, koja već mjesecima odbija narediti većim privrednim, ali i javnim subjektima, poput kantonalne inspekcije, da prestanu ložiti ugalj, a minimalna su i sredstva uložena u toplificiranje individualnih ložišta, kao i inspekcijske kontrole.
Izvor: Oslobođenje
