CIK je 6. augusta 2025. godine Miloradu Dodiku oduzeo mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, a Bubić tvrdi da su krivično pravo i odluka CIK-a iskorišteni kao politički pritisak.
“Birači nisu ovce, istina je u biračkoj kutiji, zato se moraju napadati postupci koji poništavaju volju građana i ne podržavaju vladavinu prava svim raspoloživim pravnim sredstvima,” rekao je Bubić.
U žalbi se navodi da je osporena retroaktivna primjena prestanka mandata jer je mandat formalno prestao 12. juna, dok je odluka donesena tek 6. augusta.
Priroda ustavnog mandata predsjednika RS-a i njegova aktivnost od 12. juna do 4. augusta proizvela je niz pravnih posljedica, posebno u vezi s opštim aktima poput proglašenja zakona i pojedinačnih akata iz nadležnosti predsjednika. Potpuno je ignorisana izvršnost krivične odluke u korist pravosnažnosti, što CIK nije jasno obrazložio.
U žalbi se navodi i da članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina, koja je u parničnom sporu s Dodikom, nije smjela učestvovati u odlučivanju.
“Njen tužbeni zahtjev je odbijen, a ona je podnijela žalbu. Očigledno postoji neprijateljsko raspoloženje, pa nije jasno zašto se nije sama izuzela,” stoji u žalbi.
Takođe, parnični spor tiče se odluke o ponovnom brojanju glasova za predsjednika RS-a, što je dovelo do nepotrebnog ponovnog brojanja jer su rezultati isti kao i ranije.
Žalba tvrdi da je pristrasnost modus operandi u postupcima protiv Dodika, posebno u aktivnostima nelegitimnog Christiana Schmidta, koji je lično napao Dodika, kojeg RS i stalne članice UN-a ne priznaju kao legitimnog visokog predstavnika.
To je, prema žalbi, uvod u lični obračun i odluku o oduzimanju mandata, što ne podržava vladavinu prava, već je osveta za “neposlušnog” političara.
Žalba navodi da je sudija u predmetu protiv Dodika imala predrasude, jer je ranije radila kao tužilac koji je tražio njegovo krivično procesuiranje zbog navodnih planova rušenja institucija BiH.
Takođe se ističe da su sudije i službenici koji odlučuju o pravima ustavnog predsjednika RS-a lično involvirani u spor s njim, što nije prihvatljivo.
Prestanak mandata, prema žalbi, nije u skladu sa Ustavom RS-a, koji predviđa prestanak mandata samo ostavkom ili opozivom.
Zaključuje se da je nepravda inkriminisati Dodikovo ustavno ovlašćenje, jer po zakonu krivično djelo podrazumijeva zloupotrebu, a ovdje je riječ o vršenju ustavnih prava.
Odluka CIK-a i primjena krivičnog prava su, prema žalbi, samo instrumenti političkog pritiska, što je neprihvatljivo jer birači nisu ovce, a volja građana mora biti poštovana.
