Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, obratio se na posebnoj sjednici Narodne skupštine tog entiteta povodom, kako je najavljeno, “pitanja koja predugo čekaju odgovor”.
U svom govoru iznio je stavove o Dejtonskom sporazumu i trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, započinjući govor podsjećanjem na potpisivanje Dejtonskog sporazuma i njegovu ratifikaciju, pri čemu je Aliju Izetbegovića označio kao nelegitimnog učesnika u pregovorima.
„Prije 30 godina, na američkom tlu, postignut je veliki mir. Mnogi se sjećaju tog dana – u VRS-u su vijest dočekali pucanjem u zrak. Taj mir, koji je postignut, zove se Dejton. Nije rođen iz ideologije ili imperijalnih ciljeva, već iz nužde i jasne vizije.
Nije savršen, nije utopija, ali je stvaran. Funkcionisao je – 30 godina održavanja mira zahvaljujući Dejtonu, koji je stvorio RS, FBiH i samu BiH“, poručio je Dodik.
Dodao je kako smatra da je Dejtonski sporazum dokument koji je uklonio uzroke rata, a ne samo zaustavio sukobe, te da su ga, prema njegovim riječima, potpisale sve legitimne strane – RS, FBiH, Srbija i Hrvatska – uz, kako navodi, “nelegitimnog Aliju Izetbegovića i BiH”.
„Koliko je Dejton značajan za RS najbolje pokazuju dvije istorijske činjenice – ova skupština ga je ratifikovala, a dan njegovog potpisivanja proglašen je državnim praznikom RS.
Mi slavimo mir. Za razliku od RS-a, FBiH nije ratifikovala Dejtonski sporazum i slavi dan kada je počeo rat, a ne kada je uspostavljen mir“, rekao je Dodik.
U svom obraćanju Dodik je ustvrdio da “bošnjački političari teže i traže ono što je dovelo do rata prošli put”, što je, kako je rekao, “priča za njegove glasače”.
Poziv na pregovore o „modeliranju“ Dejtona
Nakon iznošenja stava o Dejtonskom sporazumu, Dodik je pozvao Federaciju BiH na razgovore o „vraćanju na osnove postojanja BiH“, navodeći da se to može postići „modeliranjem“ Dejtona. Time je, uprkos stalnom insistiranju da poštuje Dejton, sam priznao da predlaže izmjene koje ne postoje u sadašnjem okviru sporazuma.
„Obraćam se s pozivom da započnemo direktne razgovore s FBiH o povratku na osnove postojanja BiH, jer to zahtijeva taj istorijski dokument. Rezultat toga mogao bi biti modelirani Dejton… Ako postoji mogućnost za takvo rješenje, RS je spremna – ali učinimo to kroz dijalog i amandmane, a ne kroz pritiske i strane interpretacije“, kazao je Dodik.
Objasnio je i šta za njega „modeliranje“ Dejtona znači – a šta ne znači.
„To ne podrazumijeva secesiju, eskalaciju ili napuštanje mira. To znači povratak na sporazum koji je stvorio novu ustavno-pravnu stvarnost i mir. To je potvrda da zakone treba tumačiti onako kako su napisani“, rekao je.
Ipak, odmah nakon te izjave, Dodik je pročitao članove Ustava BiH tako što ih je izmijenio, dodajući dijelove koji se ne nalaze u stvarnom tekstu Dejtonskog sporazuma.
„Član 1 Ustava BiH kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta i Brčko distrikta, te tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata, Bošnjaka, muslimana i Ostalih. Dalje, Član 3 kaže da se Ustav BiH može mijenjati samo ako se entiteti slože, posebnim sporazumom“, rekao je.
Na taj način Dodik je iznio interpretaciju koja ne odgovara izvornom tekstu, ali je istovremeno insistirao da se zakoni ne smiju tumačiti proizvoljno.
„To je suština krize u BiH – ne secesija, ne opstrukcija, već pogrešna tumačenja koja proizvode krizu. Mi u RS-u se zalažemo za doslovno poštivanje Dejtona. Sporazum je funkcionisao sve dok ga stranci nisu počeli mijenjati bez ovlaštenja. Sve dok su ga posmatrali kao osnov, a ne kao prazan papir za svoje projekte. To više nije mir. To je rekao i Trump – da SAD više ne žele graditi druge države i mijenjati tuđe narode. Ako je to tačno, onda je Amerika ponovo velika“, poručio je.
Napadi na Schmidta i poruke opoziciji
Dodik je jedan dio govora posvetio negiranju legitimiteta visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da njegove ovlasti nisu predviđene Dejtonskim sporazumom te da nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a.
„Nema nijedne odredbe koja daje pravo strancu da odlučuje. Nema osnove za konfiskaciju imovine“, rekao je.
Govoreći o Schmidtu, Dodik se indirektno osvrnuo i na opoziciju u RS-u, nakon čega je dobio aplauz iz skupštinske sale od svojih partnera i članova SNSD-a.
„Možete me zabraniti, pokušati uhapsiti ili ubiti, ali vjerujem da nijedan lider RS-a neće se odreći prava na našu zemlju niti će ići protiv onoga što je dogovoreno u Dejtonu. Ako se nađe neko ko bi to učinio, to bi značilo da smo propali“, rekao je, što je izazvalo aplauz prisutnih.
Na kraju je poručio: „Najveća zabluda bilo kojeg srpskog političara je vjerovati stranim uzurpatorima i njihovim lažnim obećanjima“.
