Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije podržao zaključke Željka Komšića i Šefika Džaferovića u vezi poziva i poruke Hrvatskoj za obustavu gradnje Pelješkog mosta i konačno bilateralno rješavanje granice na moru. Umjesto toga, Dodik se pozvao na vitalni entitetski interes.
U nastavku pročitajte deset zaključaka na koje Dodik nije pristao, iako se jasno poziva Hrvatska da započne bilateralne pregovore i riješi pitanje granice s BiH na moru.
1. Bosna i Hercegovina je pomorska država koja ima svoje teritorijalno more i sva pripadajuća prava predviđena Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, što podrazumijeva i pravo Bosne i Hercegovine na slobodan i ničim ometan pristup (spoj/priključak) između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora (međunarodne vode) u kojem se primjenjuje režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, prelijetanje aviona i polaganje podmorskih kablova (potpuno isti kao u međunarodnim vodama),
2. Republika Hrvatska otpočela je i nastavlja izgradnju mosta Komarna-Pelješac (tzv. Pelješki most) bez saglasnosti Bosne i Hercegovine, bez dogovora sa Bosnom i Hercegovinom i uprkos zvaničnom stavu i zahtjevu Bosne i Hercegovine da obustavi sve radnje na izgradnji mosta Komarna-Pelješac.
3. Bosna i Hercegovina ponovo traži od Republike Hrvatske da odmah obustavi sve radnje na izgradnji mosta Komarna-Pelješac.
4. Bosna i Hercegovina ponovo traži od Republike Hrvatske da obustavi sve radnje čija posljedica je ili može da bude bilo kakvo umanjenje ili dokidanje prava Bosne i Hercegovine koja joj pripadaju prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.
5. Bosna i Hercegovina ponovo poziva Republiku Hrvatsku da se bez odlaganja otpočnu bilateralni razgovori između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske radi dogovornog rješavanja svih otvorenih pitanja vezanih za razgraničenje na moru između dvije države, odnosno razgraničenje teritorijalnih mora Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, i osiguranje prava Bosne i Hercegovine na slobodan i ničim ometan pristup između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora.
6. Stav Bosne i Hercegovine je da se ova pitanja trebaju riješiti u skladu sa odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, uzimajući u obzir relevantne činjenice i okolnosti, uključujući i posebne okolnosti pri razgraničenju teritorijalnog mora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
7. Ukoliko Republika Hrvatska ne prihvata dogovorno rješavanje ovih pitanja u skladu sa Članom 280. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, Bosna i Hercegovina poziva Republiku Hrvatsku da se ova pitanja podvrgnu procesu mirenja u skladu sa članom 284. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, a u skladu s postupkom iz odsjeka 1.,
Priloga V, Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.
8. Ukoliko Republika Hrvatska u roku od 30 dana od dana usvajanja ovog zaključka službenim putem ne obavijesti Bosnu i Hercegovinu da prihvata da se ova pitanja dogovorno rješavaju ili da se podvrgnu procesu mirenja, Bosna i Hercegovina će preduzeti neophodne pravne radnje da zaštiti svoja prava u skladu sa odredbama odsjeka 2., Dijela XV Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.
9. Bosna i Hercegovina je opredjeljenja za razvoj dobrosusjedskih odnosa i saradnje sa Republikom Hrvatskom na principima uzajamnog uvažavanja i poštivanja pravila međunarodnog prava, a u skladu sa obavezom da štiti svoja prava utvrđena međunarodnim konvencijama i običajima, uključujući i pokretanjem odgovarajućih postupaka pred nadležnim međunarodnim sudskim instancama.
10. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine će uputiti pismo predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, u kojem će im, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ponovo predočiti naprijed navedene zvanične stavove Bosne i Hercegovine.
