Na današnji dan 1995. godine u Dejtonu (SAD) parafiran je Opći okvirni sporazum sa uspostavu mira u Bosni i Hercegovini. Sporazum je zvanično potpisan 14. decembra u Parizu i prema njemu BiH živi već 21 godinu. Kako godine odmiču sve smo svjesniji da ovaj sporazum nije donio očekivano blagostanje i pravdu na naše prostore.
Tog 21. novembra 1995. godine najsretniji su bili vojnici na prvim linijama. Ostali su živi, za razliku od hiljada drugih koji su živote dali boreći se na tri strane, u tri vojne formacije. Stotine hiljada protjeranih i preživjele žrtve logora i tortura dobili su nadu da će se vratiti u svoje prijeratne porušene, ili zapaljene domove. Vjerovali su u pravdu, u kažnjavanje počinitelja zločina.
Dejtonski sporazum donio je i to da su svi bili pobjednici. Jedni su se borili za Bosnu i Hercegovinu, drugi su legalizirali Republiku Srpsku, a treći nastavili da sanjaju snove o trećem entitetu. Akteri dogovora u Dejtonu trudili su se u danima nakon parafiranja da opravdaju svoje poteze, da objasne zašto su neke teritorije izgubili, neke zadržali, zašto su neka rješenja prihvatili, a neka nisu.
Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović rekao je da dejtonski mir nije pravičan, ali je svaki mir pravedniji od rata. Rat je zaista stao 1995. godine.
Šta je građanima BiH donio Dejtonski sporazum u miru?
Mir koji je pravedniji od rata davao je nadu građanima i desetak godina kasnije. Međutim, malo po malo, Dejtonski sporazum počeo se pokazivati tijesnim za želje građana. Vremenom je postao toliko tijesan da je nazivan luđačkom košuljom na tijelu Bosne i Hercegovine.
Njegovi američki kreatori su kasnije otvoreno govorili da Dejtonski sporazum nije zamišljen da bude trajno rješenje, već okvir za zaustavljanje rata.
Pred svaku godišnjicu otvori se pitanje funkcionalnosti države nastale na temeljima Dejtonskog sporazuma. Govori se o dometima mira, demokratije, ali i neophodnosti promjena, koje su predviđene sporazumom. Naravno, uz saglasnost triju konstitutivnih naroda.
Međutim, te ideje se i 21 godinu od parafiranja sporazma različito tumače. Lideri u RS-u formalno se zalažu da se po svaku cijenu zadrži izvorni Dejton, dok istovremeno, suštinski, krše sva njegova izvorna pravila.
Zbog toga je visoki predstavnik Valentin Incko osjetio potrebu da pred ovogodišnje podsjećanje na Dejtonski sporazum kaže šta je taj sporazum u svojoj suštini.
“Sporazumom je okončan rat i održavan mir. Niko ne bi trebao podcjenjivati ili zaboraviti važnost toga. Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u članu 1. potvrđen je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: „Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.“ Ovo ističem jer u BiH još uvijek postoje političke snage koje 21 godinu nakon Dejtona skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona koja je u očiglednoj suprotnosti sa ovim članom Ustava BiH”, istakao je Incko.
Idu li zajedno Dejtonski sporazum i EU?
Kada biste pokušali nekome sa strane objasniti šta se to dešava u BiH, teško da bi vas shvatio. Kako objasniti da onaj ko se kune u sporazum, najbezobzirnije ga krši?
Dvadeset i jednu godinu nakon Dejtonskog sporazuma Bosna i Hercegovina je, mnogi tvrde, napokon na evropskom putu, putu ka članstvu u Evropskoj uniji. O tome, formalno, postoji saglasnost svih političkih aktera u BiH.
Kada su već prihvatili ovo evropsko putovanje, političari u našoj zemlji morat će prihvatiti
i pravnu stečevinu EU, zakone, pravila, načine rješavanja svih vrsta sporova. Kolike će promjene zbog toga nastati u izvornom sporazumu iz Dejtona znat ćemo na kraju tog putovanja. Jasno je da one neće biti male.
U BiH danas je praznik u gotovo pola dejtonske države. Slavi se sporazum u Republici Srpskoj, koja ga je ove godine najdrastičnije prekršila odbijajući da prihvati odluku Ustavnog suda BiH, stvarne i izvorne dejtonske institucije.
U Federaciji BiH oko 21. novembra zahuktavaju se priče o promjeni Dejtonskog sporazuma, potrebi njegovog prilagođavanja i skidanja “ludačke košulje” sa BiH.
Mogućnost za dogovor za sada je nikakva, a mi smo danas počeli trošiti dvadeset drugu godinu mira.
Sreća nam je potrebna više nego ikada!