Nedavni izvještaj Ujedinjenih nacija o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine čovječanstvo, ne samo da je povećalo nivoe ugljen monoksida na najveći nivo u ljudskoj historiji, nego je to činilo brže nego ikada.
Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja.
Kako sada stvari stoje, čak i prema optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C. Najnoviji članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će nivo mora širom svijeta do kraja stoljeća porasti između 4,3 i 9,9 metara. Katastrofalno je da bi u slučaju rasta nivoa Jadranskog mora od četiri metra nestali Opuzen, Metković i Ploče, a Čapljina dobija svoju rivijeru. More se tu ne zaustavlja, pa bi potopljena bila i Čapljina, odnosno, more prodire do pola Mostara.
U Hrvatskoj bi sve obale na Jadranu bile potopljene, a kod rasta mora od devet metara Trogir bi bio atrakcija samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palate, Lore, ne bi bilo pola Makarske.
Što se tiče Dubrovnika, on bi najvećim dijelom bio pod vodom, Stradali bi i Cavtat i Kupari. Uz devet metara nestali bi i Nin, Bibinje, veći dio Šibenika, Skradin. Ušća jadranskih rijeka bi se pretvorila u mrtve zaljeve. Istra bi jezivo stradala. Raša više ne bi bila rijeka, nego duboki morski zaljev. Nestali bi Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj.. U Italiji bi nestali Venecija, još odavno, ali usto i Padova.
