Inflacija i povećanje cijena trajat će još najmanje šest mjeseci, procjenjuju ekonomisti. Za većinu građana već sada je ovaj trend postao neizdrživ, a ekonomski rast nedovoljan da bi značajnije utjecao na životni standard. Sve bi moglo imati dugoročne i nesagledive posljedice po stanovništvo ako mjere, koje najavljuju entitetske vlade, ne suzbiju dalji rast cijena.
Centralna banka Bosne i Hercegovine projektovala je inflaciju u prvom kvartalu ove godine na četiri odsto. Nastavak je to trenda s kraja prošle godine, kada je dostigla gotovo pet odsto. Jasno je to iz kontiuniranog rasta cijena velikog broja proizvoda i usluga.
“Veliki problem su troškovi energenata koji zaista prijete i koje građani osjete to kroz naftu, plin, druge energente i ja mislim da ne bi trebalo da dođe do tog spiralnog efekta zato bi bilo dobro das vi obratimo požnju na troškove energenata da ne bi izazali tu spiralu porasta drugih troškova”, ističe guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Međutim, postepeno, ali stalno, rastu cijene i drugih proizvoda. Pogubno je to za većinu stanovnika Bosne i Hercegovine čija primanja ne mogu da pokriju ni polovinu mjesečnih potreba prosječne porodice.
“One će definitivno nastaviti svoj rast, ono što se mora definitivno raditi da nadležne vlasti na svim nivoima donesu neke mjere kojima će zaštititi građane pa baš po cijenu toga da npr privatnici ili veliki trgovinski lanci imaju manje dobiti”, smatra Leja Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Najbolniji je rast cijena hrane, kaže ekonomstica Svetlana Cenić. Nije uvjerena da bi ograničavanje trgovačkih marži moglo donijeti stabilizaciju cijena.
“To što će u Federaciji ograničiti maržu na 6-8% ne znači ništa, on će obračunati 6-8% na ulaznu cijenu koja ako je veća vama je svejedno skuplje i druga stvar manje će nabavljati namirnice one na kojima ima najmanju zaradu i gdje je ograničen”, kaže Cenićeva.
Instrument koji ima Centralna banka je održavanje stabilnosti valute. Izvršne vlasti planiraju da djeluju svako na svoj način.
“Reagovaćemo povećanjem plata i penzija i reagovaćemo sa nabavkom određenih životnih namirnica za koje smo rezervisali sredstva u budžetu”, izjavila je ministar finansija RS Zora Vidović.
Prema planu interventnih nabavki za ovu godinu, nafta i naftni derivati, prehrambeni proizvodi i higijenska sredstva biće nabavljani ako Vlada donese takvu odluku. Da li vlasti mogu uticati na ublažavanje posljedica poskupljenja građani nisu ubijeđeni.
U međuvremenu, cijene nafte bilježe novi skok na svjetskom tržištu. Neki domaći distributeri već su reagovali novim povećanjem cijena. Lančano bi moglo doći do poskupljenja cijena tansporta, proizvodnje, a potom i proizvoda široke potrošnje.
