Građani Tuzle se ovog ljeta susreću sa čestim poplavama do kojih dolazi usljed obilnih kišnih padavina. Nesvakidašnje količine vode slivnici ne mogu primiti u veoma kratkom vremenu te je potrebno izvršiti novo projektovanje i izgradnju odvodnih kanala, što predstavlja izuzetno složen infrastrukturni poduhvat.
I dok se još uvijek nisu oporavili od nedaće koja ih je zadesila krajem jula, Tuzlaci su se ponovo našli u problemu i to prošle sedmice. Za veoma kratko vrijeme kiša je dovela do plavljenja gradskih saobraćajnica, što je usložnilo situaciju u ovom gradu.
Odvodi ne mogu primiti ogromne količine vode
Iz Civilne zaštite Tuzle navode da instalacije za odvodnju oborinskih voda nisu projektovane za nove vrste padavina koje pogađaju ovaj grad, a uzroke plavljenja vide i u začepljenim koritima potoka, do čega dovode nesavjesni građani bacanjem otpada te nelegalnom gradnjom objekata.
“Mi ovakve vrste padavina u prošlom vremenu nismo imali, ali nam se počelo dešavati. Ogromne količine padavina u veoma kratkom vremenu u potpunosti su nam izazvale probleme, a pored svega navedenog problem predstavljaju i improvizovani mostići preko potoka i rječica, koji su neadekvatno izgrađeni te u jednom trenutku postaju brana bujičnim vodama”, kazao je za Klix.ba šef Službe civilne zaštite Tuzle Slavko Stjepić.
Upravo dugoročno rješenje predstavlja novo projektovanje instalacija za odvodnju oborinskih voda, odnosno slivnika.
“Sada je potrebno izvršiti ozbiljnu analizu stručnjaka iz hidrosmjerova, kako bi se tačno utvrdilo na koji način se gradovi i objekti mogu štititi. Tome bi trebalo posvetiti značajnu pažnju, jer ovo nije problem samo u Tuzli. S poplavama se suočavaju brojni drugi gradovi i općine u našoj zemlji, ali i širom svijeta”, navodi Stjepić.
Najkritičnije tačke
Na području Tuzle trenutno postoji nekoliko kritičnih tačaka gdje veoma često dolazi do plavljenja, prije svega saobraćajnica. Poplave se dešavaju upravo zbog nedovoljnih kapaciteta slivnika, a među najkritičnijim lokalitetima je dio u neposrednoj blizini naselja Zlokovac, zatim potez južne saobraćajnice kod Livnice, cesta uz naselje Sjenjak te kod Panonskih jezera.
“U blizini jezera smo uključili jedan novi sistem, a riječ je o pumpama koje ispumpavaju okvirno 300 litara vode u sekundi, tako da je možemo vrlo brzo deportovati. Ona na određeno kraće vrijeme obustavi saobraćaj, ali ne nastaju veće štete objektima, što je veoma važno”, kaže nam Stjepić, navodeći da ovakve vrste pumpi predstavljaju kratkoročno rješenje za djelovanje u veoma kritičnim situacijama.
Čišćenje korita rijeka i potoka također je jedan od načina za sprečavanje stvaranja poplava, prvenstveno u Tuzli. Iz Gradske civilne zaštite navode da ovo obavljaju na adekvatan način, što je u proteklom periodu pokazalo da se rijeke Jala i Solina nisu izlile iz svojih korita.
“Mi imamo i potoke, ali oni ne potpadaju pod uređenje kao što je to slučaj s rijekama. Međutim, ti bujični potoci sada stvaraju velike probleme jer imaju veoma uske proticajne profile i u njima se zbilja svašta može pronaći. Pokušavam ne napadati nikoga, ali objektivno, stanje u potocima je zabrinjavajuće. Ljudi tu svašta rade, od zatrpavanja otpadom do pregrađivanja i slično”, ističe Stjepić.
Problem u Tuzli je i nelegalna gradnja pomoćnih i stambenih objekata pored samih potoka, što, prema Stjepićevim riječima, još pri samom formiranju građevine stvara elemente za njeno plavljenje.
Kada je riječ o posljednje dvije prirodne nepogode, iz Gradske službe civilne zaštite navode da su komisije na terenu te vrše procjenu. Do danas je preliminarno poznato da su pretposljednje poplave napravile štetu od četiri miliona maraka. Stiglo je više od 400 prijava te će zvaničan izvještaj biti sačinjen do kraja ovog mjeseca.
Preliminarno, prošlosedmične poplave stvorile su znatno manje štete, građani ih još uvijek prijavljuju te će više detalja o njima biti poznato naknadno.
