Ljudi bi u budućnosti mogli ranije ići u penziju, raditi kraće radne sedmice, a dva zanimanja posebno će osjetiti talas promjena, poručuje Bill Gejts.
Direktor Microsofta izjavio je da bi hronični nedostatak ljekara i nastavnika mogao postati stvar prošlosti zahvaljujući vještačkoj inteligenciji (AI).
– AI će donijeti medicinski IQ, i više nećemo imati manjak ljekara – rekao je Gejts u podkastu „People by WTF“ objavljenom u petak.
Gejts, koji se godinama bavi pitanjima javnog zdravlja, naveo je da zemlje poput Indije i afričkih država i dalje imaju izražen manjak medicinskog kadra – problem koji, prema podacima, pogađa i SAD.
Prema prošlogodišnjem izvještaju Američkog udruženja medicinskih koledža, do 2036. godine Sjedinjene Američke Države mogle bi se suočiti s manjkom i do 86.000 ljekara – uključujući specijaliste i doktore opće prakse.
– Da bi svi građani imali pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti – uključujući manjine, osobe bez zdravstvenog osiguranja i one u ruralnim krajevima – potrebno je stotine hiljada ljekara – izjavio je Michael Dill, direktor za istraživanje radne snage u pomenutoj organizaciji.
Poseban izazov predstavlja i sve manji broj ljekara specijalizovanih za njegu starijih osoba, dok istovremeno populacija sve više stari. Stručnjaci su još u martu upozorili da bi rast broja starijih pacijenata mogao ozbiljno ugroziti kvalitet zdravstvene njege.
Kako bi se smanjio pritisak na zaposlene i spriječio sindrom sagorijevanja, brojne AI medicinske kompanije – poput Suki, Zephyr AI i Tennr – već razvijaju rješenja za automatizaciju administrativnih zadataka poput fakturisanja i vođenja medicinske dokumentacije, poboljšanje dijagnoza i identifikaciju pacijenata za nove terapije.
Prema procjenama konzultantske kuće McKinsey, generativna AI bi mogla povećati produktivnost u sektoru zdravstva i farmacije za čak 370 milijardi dolara.
Ni obrazovni sistem nije pošteđen problema – podaci američke federalne vlade iz 2023. godine pokazuju da je 86% osnovnih i srednjih škola prijavilo poteškoće pri zapošljavanju nastavnika za školsku 2023/24. godinu, dok gotovo polovina škola navodi da nema dovoljno osoblja.
U Velikoj Britaniji, jedna londonska srednja škola već koristi AI alate poput ChatGPT-a za podršku učenicima u pripremi za ispite. Pilot-program škole David Game College uključuje 20 učenika koji koriste AI u predmetima poput engleskog jezika, matematike, biologije i informatike.
Uprkos strahovima od prepisivanja, mnogi nastavnici za Business Insider ističu da generativna AI ima ogroman potencijal – štedi vrijeme, pomaže u planiranju nastave i poboljšava iskustvo učenja.
Gejts smatra da će AI uskoro transformisati i fizičke poslove – od radnika u fabrikama, građevinara, do osoblja za čišćenje u hotelima.
– Potrebne su izuzetno vješte ruke za obavljanje tih poslova. I to ćemo savladati – rekao je za Business Insider.
Kompanije poput Nvidije već ulažu u razvoj humanoidnih robota koji mogu preuzeti manuelne zadatke, poput pakovanja proizvoda ili čišćenja – sve u cilju smanjenja troškova i povećanja efikasnosti.
Gejts vjeruje da nas očekuje svijet u kojem će rad izgledati sasvim drugačije, a radno vrijeme biti znatno kraće.
– Ljudi će se moći ranije penzionisati, imati kraće radne sedmice… Biće potrebno da se zapitamo: ‘Kako zapravo želimo da koristimo svoje vrijeme?’ – poručuje Gejts.
Dodaje da čak i njemu, koji je većinu života proveo u svijetu nedostatka i stalne potrebe za radom, nije lako promijeniti način razmišljanja.
Još 1930. godine ekonomista John Maynard Keynes predvidio je da bi tehnološki napredak mogao dovesti do 15-satne radne sedmice. Skoro sto godina kasnije, većina ljudi i dalje radi oko 40 sati sedmično.
– Ne moram više da radim. Radim zato što to želim. Zašto? Zato što mi je to zabavno – zaključio je Gejts.
