
Povoljna ekonomska kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju i jačanje domaće tražnje u 2018. godini omogućili su nastavak ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodnu godinu.
Na bazi trenutno raspoloživih podataka iz nacionalnih računa i kratkoročnih statističkih pokazatelja procjenjuje se da je BiH ostvarila ekonomski rast viši od 3 posto, što je na nivou prošlogodišnje stope rasta i u rangu regionalnog prosjeka.
Navode to analitičari Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH u opsežnom dokumentu “Ekonomski trendovi – Godišnji izvještaj” za 2018. godinu, u kojem je do u detalje secirano stanje bh. ekonomije, s indikatorima kao što su industrija, građevinarstvo, trgovina, tržište rada, plaće, penzije…
– Najznačajniji doprinos ekonomskom rastu ostvaren u okviru privatne potrošnje koja je tokom posmatranog perioda uvećana za 1,5 posto. Porast broja zaposlenih i penzionera kao i skromno, ali ipak realno povećanje njihovih primanja, uz povećanje tekućih neto priliva iz inostranstva od 1,3 posto kao i porast kreditnih plasmana sektoru stanovništva od oko 7,3 posto predstavljali su neke od glavnih determinanti ovog povećanja privatne potrošnje – zaključuje se u dokumentu.
Ako se ima u vidu da se privatna potrošnja u BiH u velikoj mjeri snabdijeva kroz uvoz roba iz inostranstva, DEP zaključuje da se povećanje ukupnog uvoza roba od 6,3 posto pri čemu je uvoz roba široke potrošnje povećan za oko 3 posto na neki način potvrđuje trend rasta privatne potrošnje.
– Pored ovih pokazatelja, povećanje prometa u okviru trgovine na malo i neto prihoda od PDV-a od preko 8 posto ukazuju na rast privatne potrošnje u BiH u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu. Pored privatne potrošnje, tokom posmatranog perioda došlo je i do povećanja javne potrošnje od 0,6 posto što je u konačnici rezultiralo povećanjem ukupne finalne potrošnje od 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na visoku zastupljenost ove kategorije u strukturi BDP-a može se konstatovati da je ista bila ključni generator ostvarenog ekonomskog rasta u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu – navodi se dalje.
U nastavku slijede zaključci analitičara DEP-a o nekim od ekonomskih pokazatelja:
Industrija: Proizvodnja struje imala dvocifreni rast
U Bosni i Hercegovini je registriran rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 1,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Generalno, ako se pažljivije posmatra kretanje fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2018. godini može se zaključiti da je trend rasta iz prethodne godine nastavljen.

Najznačajniji doprinos rastu ostvaren u okviru sektora za proizvodnju električne energije, gdje je ostvarena dvocifrena stopa rasta proizvodnje.
Prerađivačka industrija: Veliki pad u duhanskoj i tekstilnoj industriji
Tokom 2018. godine usljed slabljenja ekonomske aktivnosti na izvoznim tržištima i smanjenja proizvodnje u okviru pojedinih grana došlo je pada proizvodnje u okviru bh. prerađivačke industrije 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Po granama koje su dovele do pada proizvodnje registrirane su sljedeće stope: duhanska proizvodnja -36 posto, tekstil -17,5 posto, koks i naftni derivati -12,2 posto, drvoprerada (osim namještaja) -10,3 posto…
Energetski sektor: Ogroman rast proizvodnje u hidroelektranama
Prema preliminarnim podacima za 2018. godinu, ukupna proizvodnja električne energije u BiH iznosila 17105 GWh što predstavlja povećanje od 17,0 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ovo povećanje ostvareno je ponajviše zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama usljed kojih je došlo do povećanja proizvodnje električne energije u okviru hidroelektrana od čak 64,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, proizvodnja u termoelektranama u istom vremenskom periodu je stagnirala sa registriranom stopom rasta od 0,3 posto.
Maloprodaja: Više se kupuje sportska oprema, lijekovi, kozmetika…
Ukupna trgovina na malo je ostvarila realni rast prometa od 8,2 posto. U većini kategorija trgovine na malo u specijalizovanim prodavnicama je ostvaren rast.
Kod trgovine opremom za domaćinstvo u specijalizovanim prodavnicama najveća stopa realnog rasta ostvarena je u prometu na malo sportskom opremom, igrama i igračkama od 53,8 posto, u apotekama, trgovini na malo medicinskim i kozmetičkim preparatima rast je iznosio 8,8 posto.
Građevinarstvo: Grade se stanovi, gradnja puteva u minusu
Građevinski radovi su porasli za 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovom rastu ukupnih građevinskih radova je ponajviše doprinjela oblast visokogradnje sa zabilježenim rastom od 1,9 posto dok je nasuprot tome oblast niskogradnje zabilježila pad od 0,7 posto.
Zaposlenost: Rast od 2,6 posto
U 2018. godini nastavljen je rast broja zaposlenih lica u BiH. Prosječan broj zaposlenih lica u 2018. godini uvećan je za 2,6 posto u odnosu na 2017. godinu i iznosi 804,5 hiljada.
Iz DEP-a ovdje naglašavaju da se radi o privremenom podatku. Objašnjavaju da je u 2018. godini uvedena nova metodologija prikupljanja podataka o broju zaposlenih lica u BiH.
Nova meotodologija podrazumijeva širi obuhvat od 2018. godine (retroaktivno je preračunata 2017. godina). Time je prekinuta serija podataka o zaposlenima u BiH, kao i uporedivost sa prethodno objavljivanim mjesečnim i godišnjim podacima o broju zaposlenih u BiH, piše Faktor.
Nezaposlenost: Smanjenje od 7,7 posto
Povećanje broja zaposlenih lica uticalo je na smanjenje boja nezaposlenih lica.
Prosječan broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH u u periodu I-XII 2018. godine iznosio je 451,7 hiljada i manji je za 7,7 posto u odnosu na isti period 2017. godine.
Plaće: Najviše rast imali u zdravstvu
Prosječna neto plaća u BiH u 2018. godini nastavila se uvećavati uz nešto bržu nominalnu stopu rasta od 3,3 posto u poređenju sa 2017. godinom i iznosila je 879 KM.
Zbog inflacije realni rast neto plaće u BiH bio je nešto sporiji.

U FBiH prosječna neto plaća nominalno je veća za 3,4 posto. Najveće nominalne stope rasta prosječne neto plaće u BiH su u područjima uslužnih djelatnosti, odnosno djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite (7,5 posto) uz brži rast neto plaće u FBiH u poređenju sa neto plaćom u RS-u u spomenutoj djelatnosti.
Penzije: Novi zakon u FBiH donio viša primanja
U 2018. godini evidentirano je povećanje penzija u BiH. Prosječna penzija u BiH u periodu I-XII 2018. godine iznosi 382 KM i nominalno je veća za 5,9 posto u odnosu na isti period 2017. godine uz sporiji realni rast od 4,4 posto zbog povećanja ukupnog nivoa cijena.
U FBiH je u 2018. godini stupio na snagu novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, što je utjecalo na povećanje penzija.
Prosječna penzija u FBiH u 2018. godini iznosi 395 KM i nominalno je veća za 6,4 posto u odnosu na prosječnu penziju u 2017. godin
Faktor