Fiskalna pravila u EU temelje se na skupu pravila iz 1992. godine koja su tokom finansijske krize 2008. godine proširena. U toku pandemije su stavljena van snage do kraja 2022. godine. Peter Hanke, član bečke gradske i pokrajinske vlade, resor za finansije i privredu apeluje sada da se preostalo vrijeme iskoristi za diskusiju o modernim fiskalnim pravilima za jačanje evropske privrede.
Od 2008. godine nova zaduženja u EU zemljama na godišnjem nivou ne smiju prelaziti 3 posto BDP-a. Ovaj kriterij za sada ispunjavaju samo Bugarska, Danska i Švedska. Ukupan dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a, što trenutno nije slučaj u Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Španiji, Francuskoj, Italiji, Portugalu i Finskoj.
“Upravo vrijeme pandemije zahtijeva održive investicije kako bi se privreda ponovo izgradila, zdravstveni sistem održao i suzbila klimatska kriza”, objašnjava Hanke. Iako su evropske zemlje trenutno u fazi privrednog rasta nakon privredne krize uzrokovane pandemijom, ipak taj rast treba zadržati i dalje jačati, jer insistiranjem na starim fiskalnim pravilima poslije 2022. godine taj rast bi se mogao prijevremeno zaustaviti.
Prema aktuelnoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) javne nabavke predstavljaju važan pokretač za rast i zaposlenje. Svaka milionska investicija u infrastrukturu donosi osam radnih mjesta, a svaka milionska investicija u istraživanje i razvoj i do 14 novih radnih mjesta. Povećanje javnih investicija za jedan posto potiče privredni rast od 2,7 posto kao i smanjenje nezaposlenosti za 1,2 posto.
Bečki stručnjak za privredu i član Bečkog ekonomskog vijeća (Vienna Economoic Council) Achim Truger upozorava da su finansijska sredstva potrebna i u vankriznim vremenima kako bi se moglo spremno odgovoriti na krize. Veliki investicioni projekti koji donose dugoročnu korist bez posebnog opterećenja duga i deficita trenutno mogu biti provedeni samo kroz oslanjanje na javno-privatna partnerstva, a u nekim slučajevima to je čak i tada neisplativo.
