Aktivistkinja iz Mostara Amna Popovac podnijela je krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Ona je rekla kako je Dodik tokom posjete Mostaru 9. aprila kao službeno lice “koristio jezik mržnje, potpuno svjestan da na taj način može podstaći i navesti na nasilje ili širiti mržnju”.
– Radilo se o govoru kojim se stigmatiziralo, crnilo ili huškalo na određenu društvenu grupu, u ovom slučaju na bošnjački narod, što nije spojivo sa slobodom govora i što jasno krši tuđa prava – navela je ona.
Dodaje da je to nespojivo sa ravnopravnošću, kao osnovnim načelom življenja u jednom društvu.
– Gospodin Dodik je izjavio da su u posljednja tri mjeseca održani sastanci, a s ciljem popisivanja vojno sposobnih Bošnjaka i njihove profilacije u smislu gdje su bili i šta su radili tokom rata. Kazao je i kako su se navodno evidentirali i Bošnjaci koji nisu vojno obučeni, a s ciljem da se i oni pripreme za eventualnosti – podsjeća Popovac.
Popovac je navela i izjavu Dodik o proizvodnji oružja i municije u Federaciji BiH, uz tvrdnje da to također kontrolišu Bošnjaci. Popovac pojašnjava kako se Dodik na taj način izašao iz okvira svojih ovlaštenja.
– On bi kao predsjedavajući Predsjedništva trebao brinuti o vanjskim poslovima zemlje, imenovati ambasadore, predstavljati državu pred međunarodnim organizacijama i slično – rekla je ona i dodala da od Tužilaštva BiH traži da otvore istragu što prije i da se sprovede u skladu sa zakonom, kao i podizanje optužnice i zastupanja pred sudom.
– Sasvim je jasno da je osoba koju sam prijavila potpuno razumjela moć svoje propagande. Znao je i da ima utjecaj na brojne osobe u BiH i šire, te da će simpatizeri njegove ideologije te riječi shvatiti ozbiljno. One, jasno, prosječnog slušaoca mogu podstaći na nasilnu reakciju. Shvatao je pritom i vjerovatnoću da će se kao posljedica prenošenja poruke pojaviti širenje mržnje na nacionalnoj osnovi. Koristio je pritom i tehnike ubjeđivanja poput straha, viktimizacije, ponavljanja i negativnog stereotipa koji predstavlja poznate propagandne tehnike. Vrijeme je da izabrani zvaničnici u BiH počnu svoje znanje i energiju koristiti za izgradnju zemlje i bolje budućnosti, a ne da nas širenjem mržnje i straha vraćaju u tešku prošlost – zaključila je ona i podsjetila na članove 214. i 215. Zakona o krivičnom postupku.
(Interview.ba)
