Shawan Jabarin, direktor palestinske organizacije za ljudska prava “Al-Haq” želi da zna kada će broj mrtvih u Gazi biti dovoljno visok da predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden okonča svoju nedvosmislenu vojnu i diplomatsku podršku Izraelu? Zbog toga je njegova organizacija, zajedno s dva druga udruženja i Palestincima pogođenim ratom, podnijela tužbu u SAD-u krajem prošle godine optužujući Bidena i druge američke zvaničnike da su saučesnici u genocidu.
Prvo ročište u ovom slučaju zakazano je za 26. januar u federalnom sudu u Kaliforniji.
“Bez američke podrške – vojne, političke – ništa slično se ne bi moglo dogoditi”, rekao je Jabarin za Al Jazeeru u telefonskom intervjuu iz Ramallaha. “SAD nisu indirektno saučesnici. Ne, već direktno. Oni pomažu da se izvrši genocid u Gazi.”
Podnesena sredinom novembra, tužba tereti Bidenovu administraciju da nije ispunila svoje obaveze prema međunarodnom i domaćem zakonu o sprječavanju genocida.
Konvencija o genocidu iz 1948. koju su ratificirale i SAD, kaže da je “genocid, bilo da je počinjen u vrijeme mira ili u vrijeme rata, zločin prema međunarodnom pravu koji se [države potpisnice] obavezuju da će spriječiti i kazniti.” Također se ističe da je “saučesništvo u genocidu” kažnjivo djelo.
Osim toga, obaveze sprječavanja i kažnjavanja genocida su prepoznate kao dio “općeg međunarodnog prava” – termina koji se odnosi na “opću praksu prihvaćenu kao zakon.”
U tužbi se navode imena trojice optuženih: Joe Biden, državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin. Tvrdi se da oni “ne samo da nisu ispunili obavezu zemlje da spriječi genocid, već su i omogućili uslove za njegov razvoj.”
U tužbi se također naglašava da su američki lideri bili potpuno svjesni “genocidnih” ciljeva Izraela. “Dehumanizirajuće” primjedbe visokih izraelskih zvaničnika, uključujući ministra odbrane Yoava Gallanta, pokazale su jasnu namjeru da se nastavi sa “brisanjem i uništenjem Palestinaca,” navodi se.
Ali Bidenova administracija je zatražila da se tužba odbaci. U decembarskom podnesku tvrdi se da se od suda traži da “zađe u oblasti posvećene političkim granama vlasti i prekrši ustavnu podjelu vlasti.”
Oona Hathaway, profesorica prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Yale, objasnila je da se ovaj argument – poznat kao doktrina političkog pitanja – obično koristi u slučajevima vanjskih poslova, uključujući osporavanje upotrebe američke vojne sile u inostranstvu.
“Mislim da postoje dobre šanse da će sud odlučiti da je ovo [saučesništvo SAD-a u predmetu genocida] zabranjeno doktrinom političkog pitanja,” rekao je Hathaway za Al Jazeeru.
Hathaway je dovela u pitanje da li će savezni sud dozvoliti da tužba pređe u fazu merituma, gde stranke iznose zašto bi njihovi argumenti trebali da pobjede. Ali čak i ako se to ne dogodi, Hathaway je rekla da se tužitelji vjerovatno nadaju “da će započeti razgovor” o ovome i skrenuti pažnju na situaciju u Gazi.
