Proizvodnja meda u BiH važna je i profitabilna privredna djelatnost, ali i krajnje neorganizovana i zanemarena. I dok država kaska sa zakonskom regulativom, EU u sklopu IPA fondova za ovu privrednu granu izdvaja značajna sredstva, o čemu govori naša nova priča na temu evropskih integracija i budućnosti BiH.
Koliko je med važan za čovječanstvo, pa i za njegov opstanak, potvrđuje i čuvena izreka Alberta Einsteina: Četiri godine nakon nestanka pčela dolazi do nestanka života! Za BiH ova izreka ima poseban značaj, jer bh. pčelarstvo ima ogroman potencijal i šansu za razvoj u budućnosti. Međutim, niti država, niti sami pčelari proizvođači ovoj privrednoj grani ne prilaze strateški.
U našoj državi još preovladava mišljenje da se med treba prodavati ‘od vrata do vrata’ i na pijacama, a ne na tržištu. S druge strane, ni država BiH o razvoju pčelarstva nema jasan stav niti uređenu regulativu. Zbog svega toga su od velike važnosti poticaji za razvoj pčelarstva, a dio finansijske podrške obezbijeđen je i uz EU fondova.
Najbolji primjer toga su nedavno otvorena Laboratorija za kontrolu kvalitete meda i Centar za selektivni uzgoj i oplodnju pčelinjih matica u Bihaću koji su sa radom počeli u maju ove godine. Savremena laboratorija i Centar opremljeni su u sklopu projekta koji finansira EU „Bee Promoted – Promocija Pčelarstva“. Ukupna vrijednost projekta iznosi 649.509,62 EUR, a finansira ga EU, u sklopu IPA prekograničnog programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007-2013.
Pomoć iz IPA fondova
Ovaj projekat, kako je naznačeno od samih donatora, usmjeren je ka poboljšanju institucionalnih službi za poticaje u pčelarstvu, ali i za povećanje kvalitete pčelarskih proizvoda. Pored toga, projektom se nastoji povećati kapaciteti i optimizirati uslovi uzgoja pčela.
Massimo Mina, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju u Delegaciji EU u BiH istakao je da je med jedan od proizvoda koji je BiH uspjela uspješno plasirati na tržište EU. Prije tri godine, Evropska komisija je usvojila Odluku kojom se odobrava Program praćenja rezidua za med, perad, jaja i mlijeko BiH, koji je omogućio BiH da počne izvoziti med na tržište EU.
“Moramo raširiti vijest o prednostima otvorenog tržišta i podsticanju većeg prometa prekogranične trgovine i ulaganja te doprinijeti alternativnim pristupima koji potiču razvoj i rast, promovišu ekonomske prilike i kreiraju radna mjesta“, rekao je Mina.
Mina je naglasio i značaj medonosnih pčela za okoliš.
“Projekti poput ovog pomažu pri očuvanju pčela koje su ugrožena vrsta u cijelom svijetu. One imaju veliki utjecaj na opstanak ljudske vrste“, zaključio je.
Iako se sa njegovim navodima slažu i domaći uzgajivači pčela, kao i privrednici koji se bave preradom i prodajom pčelinjih proizvoda, u razgovoru s njima doznajemo da i u ovoj grani privrede postoje brojne institucionalne barijere koje ih sprječavaju da na najbolji način iskoristite sve mogućnosti iz EU fondova.
Muke domaćih pčelara
Najviše brine činjenica da mnogi od njih nemaju nikakvih iskustava u međunarodnim saradnjama, a za to najviše krive neuređenost i nedostatak regulative kada govorimo o razvoju i podršci pčelarstvu u BiH.
Kako je za DEPO Portal rekao Admir Halilović, predsjednik Društva pčelara Kantona Sarajevo, podrška njihovom, no i ostalim udruženjima pčelara, na nivou kantona, federacije i države redovno izostaje.
“Osim povremenih edukacija u školama ili eventualno podrške za organizaciju ponekog sajma pčelasrtva, evo već treću godinu nemamo ni podršku sarajevskih općina. Opstanak udruženja je ugrožen jer zapadamo u sve veće dugove, a ništa bolja situacija nije ni u drugim udruženjima ni savezima širom BiH. Smatram da je država davno trebala riješiti ovaj problem, prvenstveno što se tiče većih poticaja za pčelare jer je ova grana privrede važna na nekoliko nivoa“, priča Halilović.
Halilović je dodao da bi država pored finansijske pomoći trebala više raditi i na promociji važnosti pčelarstva, podučavanju djece i odraslih o ulogi pčela u čovjekovom životu i ishrani, ali i edukaciji samih pčelara. Naš sagovornik ističe i da su mnogi iskusni pčelari zainteresovani da sudjeluju u ovim aktivnostima kako bi i oni doprinijeli podizanju svijesti i edukaciji o ovoj grani privrede.
Kako Halilović ističe, najveći problem kad se govori o pčelarstvu je nepostojanje krovne organizacije, saveza na nivou države BiH koji bi okupljao sve privrednike koje se bave ovom djelatnošću.
Smatram da je prvi korak ka rješenju naših problema uspostavljanje organizacije na nivou BiH jer trenutno sva udruženja rade po svome, nismo koordinirani i naravno da će pozitivni rezultati izostati. Savez pčelara na nivou Federacije BiH postoji no samo na papiru i kao takav nema nikakve funkcije. U međuvremenu, mogućnosti za iskorištavanje poticaja iz mnogih međunarodnih fondova propadaju i mi stojimo u mjestu.
Šta znači razvoj pčelarstva za BiH
Drugi sagovornik DEPO Portala, Nijaz Kadirić, projekt menadžer uspješne firme ‘Apimed’ istakao je da proizvodnja meda u BiH važna iz niza razloga
“Naši građani imaju tradiciju da u ishrani koriste pčelinji med. Osim toga, pčelarstvo može biti i dodatno zanimanje time i dodatno popraviti kućni budžet. O značaju pčelarstva za oprašivanje voća se ne govori, a ona je važnija od same proizvodnje meda. Ako znamo da se u BiH proizvede oko 3.000 tona meda i da to u maloprodaji vrijedi oko 45 miliona KM, onda vidimo da pčelarstvo ima itekako značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji“, govori Kadirić.
Kao jedan od glavnih problema ističe to da podaci sa terena govore da pčelarstvo u BiH stagnira.
Bh. pčelari imaju svoje poteškoće kao i drugi poljoprivredni proizvođači. Prije svega veliki uvoz jeftinog meda destimuliše domaću proizvodnju, a tu su i još proizvođači vještačkog meda koji nesmetano po pijacama, pored puteva se prodaje tzv. invertni sirup kao med, i niko to ne sankcioniše. Sve to utiče da su pčelari danas neorganizovani, sami se snalaze i najčešće sami i prodaju svoje proizvode. Područje proizvodnje meda nije uređeno i sve dok se to ne uredi na pravi način naša proizvodnja neće napredovati.
Kao i naš prethodni sagovornik, Kadirić se osvrnuo na izostanak podrške od strane odgovornih.
Država treba da prepozna prave domaće otkupljivače koji su registrirani i pod kontrolom i da sa njima zajedno radi na organizaciji sektora pčelarstva. Poticaji za med trebaju biti uređeni na način da samo onaj kilogram meda koji je otkupljen i stavljen na tržište bude subvencioniran a ne kao što je to sada. Sada pčelar može prodavati po visokoj cijeni i opet dobiti poticaj. Ovo se mora urediti na isti ili sličan način kao kod proizvodnje mlijeka.
Što se tiče podrške iz EU, Kadirić također dodaje da su pčelari u BiH daleko od svojih kolega u zemljama Evropske unije.
“Mi nemamo iskustva sa EU poticajima, ali ono što znamo jeste da njihovi pčelari su uvezani u zadruge i svoje proizvode plasiraju uglavnom preko zadruga, znali na organizovan način. Naravno njihovi poticaji su daleko bolji i pčelari imaju poticaje kako za proizvodnju meda tako i za opremu neophodnu za vrcanje, skladištenje, transport i sl.“, zaključuje na kraju razgovora.
Ono što se može zaključiti je da, iako Bosna i Hercegovina ima zaista veliki potencijal u ovoj grani privrede, pčelarstvo u našoj zemlji nije ni blizu nivoa na kojem bi trebalo i moglo da bude. Najviše zabrinjava činjenica da proizvodnja meda u BiH i dalje neplanska, bez jasne strategije i odrednica bez čega ne možemo govoriti ni o pokrivenosti domaćeg tržišta, a još manje o izvozu i stranim tržištima.
Naročito je bitan izvozni potencijal prema Evropskoj Uniji, ali i povećanje broja laboratorija koje imaju akreditaciju za izvoz, kao i profesionalizacija pčelara budući da se veliki broj njih u BiH ovime bavi amaterski.
Izvor: Depo.ba
