Zbog kolapsa u njemačkoj ambasadi u Sarajevu više niko ne zna koliko će čekati na zakazivanje termina za vizu.
U problemima su brojne firme iz BiH koje na njemačkom tržištu imaju ugovorene posllove jer od sredine godine ambasada više ne objavljuje koliko će njihovi radnici čekati na vizu.
Na sajtu njemačke ambasade stoji informacija da će oni koji su termin tražili u aprilu ove, čekati od marta do septembra naredne godine.
Dvadeset osam kompanija iz Srpske danas od Privredne komore dobilo je detašmane za rad u Njemačkoj ali i dalje ne znaju koliko će na vize čekati njihovi radnici.
“Osnovni problem sa kojima se suočavaju detaširane firme i koji dovodi upitanje opstanak ovog segmenta jeste dobijanje termina za radne vize za Saveznu Republiku Njemačku”, rekao je u izjavi za banjalučku ATV Spasoje Albijenić iz firme “Monting montaža”.
“Bilo je organizovano i nekoliko sastanaka u okviru Njemačke, konkretno sa ambasadorkom i konzulom, ali nažalost to nije dovelo do rješenja problema.Obrazloženja su naravno da je veliki pritisak na Njemačku abmasadu pa zbog toga trpi i ovaj segment dodjele viza detaširanim privrednim društvima”, izjavila je Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS.
Dok iz Privredne komore traže pomoć bh. institucija vlasnici firmi koje imaju ugovorene poslove na njemačkom tržištu podsjećaju da tamo godišnje zarade preko 100 miliona maraka i donesu u Bosnu i Hercegovinu.
Sve im je teže, kažu, ispoštovati ugovore jer i on i radnici koje odvedu brzo nađu drugog poslodavca. Iako tvrde da daju iste plate, mnogima nije cilj vratiti se u BiH nakon isteka ugovorenog posla jer mnogi traže način da zauvjek ostanu.
“Pogotovo dodatni problem se javlja što imamo otvorenost njemačkog tržišta jer ta zemlja apsorbira naše najstručnije i najbolje kadrove. Dakle zapošljava ih direktno, bez bilo kakve procedure ili bilo čega. Zapošljava ih direktno u svoje GMBH firme”, reko je Albijenić.
Samo prošle godine iz Bosne i Hercegovine u Njemačku se iselilo 16.700 stanovnika, što je nedavno potvrđeno ATV-u u njemačkoj amabasadi u Sarajevu. To je drastično više nego 20015. godina kada je u sve zemlje Evropske unije otišlo 20.000 bh. građana. Za ovu godinu još nema podataka ali se očekuje da brojka bude još veća jer se prošle godine nije desilo da zbog prevelikog interesovanja nestane termina.
