U bosanskohercegovačkim osnovnim i srednjim školama i dalje se koristi atlas u kojem je Brčko Distrikt pogrešno prikazan kao sastavni dio Republike Srpske. Ovaj problem otkriva ozbiljne propuste u sistemu kontrole obrazovnih materijala.
Atlas Bosne i Hercegovine, koji sadrži sporni prikaz teritorijalne podjele, prvi put je objavljen 1998. godine – prije donošenja Arbitražne odluke o statusu Brčko Distrikta. Međutim, šokantno je da je posljednje izdanje ovog atlasa štampano tek prošle godine, što znači da su generacije učenika učile iz netačnih geografskih prikaza.
Profesor Vahidin Preljević s Filozofskog fakulteta u Sarajevu objašnjava:
“Moramo jasno razlikovati udžbenike od udžbeničkih pomagala. U ovom slučaju radi se o atlasu koji se koristi kao dodatni nastavni materijal. Međutim, činjenica da je prošao kroz sve instance odobravanja i došao do škola govori o ozbiljnom problemu u sistemu kontrole kvaliteta.”
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove službeno je reagovala na ovaj slučaj:
“Federalna uprava nije imala nikakve veze s izradom, recenziranjem ili odobravanjem sadržaja ovog atlasa. Mi smo izradili zvaničnu kartu Bosne i Hercegovine koja je dobila odobrenje Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za upotrebu u školskim ustanovama.”
U službenom saopćenju Uprava dalje ističe:
“Naše ministarstvo dosljedno zagovara poštovanje ustavno-pravnog poretka BiH u svim obrazovnim materijalima. Svaki netačan sadržaj u udžbenicima smatramo neprihvatljivim, jer može imati štetne posljedice na formiranje svijesti mladih o političko-teritorijalnom ustrojstvu naše države.”
Profesor Preljević dodaje zabrinjavajuću činjenicu:
“Ovo nije izolovani slučaj. Imamo primjere gdje su udžbenici i pomagala ostajala neažurirana po 10-15 godina. Ministarstvo bi trebalo osigurati stroži sistem kontrole i modernizacije svih nastavnih sredstava, ali izgleda da to nije prioritet.”
Ova situacija otvara i pitanje odgovornosti. Dok se Federalna uprava ograđuje, ostaje nejasno kako je materijal s toliko ozbiljnim greškama uopće prošao proceduru odobravanja. Nastavnici u praksi često moraju sami prepoznati i ispravljati takve greške, što dovodi u pitanje cjelokupni sistem osiguranja kvalitete obrazovnih sadržaja.
