Donald Trump je osvojo još jedan mandat na čelu Sjedinjenih Američkih Država, a pitanje budućih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine zaslužuje ozbiljnu pažnju.
Tokom svog prethodnog mandata (2017–2021), Trump je zauzeo jedinstven pristup globalnoj politici, mijenjajući uobičajene diplomatske odnose i smanjujući direktno angažovanje SAD-a u određenim regijama svijeta, uključujući i Zapadni Balkan.
Trumpov dosadašnji utjecaj na Bosnu i Hercegovinu
Tokom svog mandata, Trumpova administracija nije se mnogo fokusirala na Bosnu i Hercegovinu, što se u osnovi može pripisati njegovoj strategiji “Amerika na prvom mjestu”. Ova politika je značila smanjenje američkog uticaja u regijama gdje je taj uticaj prethodno bio značajan, posebno u zemljama koje nisu strateški prioriteti SAD-a, kao što je Bosna i Hercegovina.
U Trumpovoj administraciji fokus je bio pretežno na unutrašnjim pitanjima SAD-a i većim globalnim pitanjima poput odnosa s Kinom i trgovinskih dogovora. Zapadni Balkan, iako važan, nije imao prioritet na dnevnom redu administracije. Trump se držao na distanci od kompleksnih problema Bosne i Hercegovine, ostavljajući pitanja poput reformi i stabilizacije zemlje u rukama Evropske unije i lokalnih lidera. Ipak, pojedine inicijative, poput podrške normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, odražavale su nastojanje da se stabilnost postigne indirektno, ali bez direktnog američkog uključivanja.
Stručnjak za oblast nacionalne sigurnosti i odbrane Edin Mujkić, profesor iz Colorada porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ljetos je u Klix Studiju govorio na ovu temu rekavši da se vodeći ljudi u BiH moraju početi spremati ako Trump dođe na vlast.
“Richard Grenell bi mogao dobiti visoku funkciju u njegovoj administraciji ako bude izabran. To je Vučićev čovjek. Mislim da će ove problematične vođe u Evropi, poput Viktora Orbana i li Vučića, pokušati da iskoriste maksimalno povratak Trumpa. Vodeći ljudi u BiH moraju očekivati promjene ako se Trump vrati i moraju se posavjetovati s ljudima koji se u to razumiju, kako da reaguju. Moraju se početi spremati za eventualni dolazak Trumpa”, zaključio je Mujkić.
Također, važno je napomenuti da kompanije povezane sa Jaredom Kushnerom, zetom Donalda Trumpa, planiraju velike projekte u Beogradu, a jedan od ključnih uključuje obnovu bivše vojne baze koja je tokom NATO bombardovanja 1999. godine pretrpjela štetu. Ovaj prostor, koji je bio štab Jugoslovenske vojske, biće pretvoren u komercijalne prostore, uz 99-godišnji zakup koji je potpisala srpska vlada.
Osim u Srbiji, Kushner je aktivan i u Albaniji, gdje planira izgraditi luksuzne resorte na Sazan ostrvu i Zvernec poluostrvu, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg negativnog uticaja na zaštićene prirodne oblasti.
Promjene u pristupu – Pompeo i Grenell
Iako Trump lično nije pokazivao interesovanje za Bosnu i Hercegovinu, pojedinci iz njegovog tima, poput tadašnjeg državnog sekretara Mikea Pompea i ambasadora Richarda Grenella, povremeno su signalizirali određeni interes za Zapadni Balkan. Grenell je bio uključen u pregovore između Srbije i Kosova, ali je to posmatrao kroz prizmu ekonomskih beneficija za regiju, bez šireg političkog angažmana.
Trumpov skepticizam prema NATO savezu također je izazvao zabrinutost u BiH, posebno jer je članstvo u NATO-u jedan od ciljeva Bosne i Hercegovine. Njegova ambivalentna retorika prema savezu potkopala je povjerenje mnogih evropskih zemalja u američku sigurnosnu politiku prema Evropi.
Uticaj sankcija na pojedince iz regije
Jedan od rijetkih konkretnih koraka koje je Trumpova administracija poduzela prema Bosni i Hercegovini bila je primjena sankcija na pojedince iz naše zemlje. Ministarstvo finansija SAD-a u nekoliko navrata je sankcionisalo određene bh. političare zbog korupcije i podrivanja demokratskih procesa.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bio je sankcionisanje Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i člana Predsjedništva BiH, u januaru 2017. godine. Dodik je optužen za korupciju i ugrožavanje stabilnosti BiH, a sankcije su uključivale zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine.
Osim pojedinaca, sankcionisane su i određene organizacije
Iako su ove sankcije imale određeni efekat, one nisu predstavljale širu politiku prema Bosni i Hercegovini, već su se odnosile na suzbijanje korupcije kao globalnog prioriteta Trumpove administracije.
Šta Bosna i Hercegovina može očekivati od drugog Trumpovog mandata?
Kada Trump ponovo preuzme predsjedničku funkciju, Bosna i Hercegovina može očekivati nastavak pristupa koje je i do sada postojao u BiH, ali uz sagledavanje šire, regionalne slike u odnosu na kadrove koje postavi u svoju administraciju.
Ukoliko Trump ostane pri svojoj retorici smanjenja uloga NATO-a i evropskih sigurnosnih struktura, Bosna i Hercegovina, bez obzira na to mora nastaviti sa ranije preuzetim obavezama na putu NATO-a, kao ključnog sigurnosnog kišobrana.
Potencijalni ekonomski utjecaj
Što se tiče ekonomskog aspekta, moguća Trumpova politika u budućnosti mogla bi donijeti određene promjene. Ako ponovi pristup iz prvog mandata, Trump će vjerovatno poticati direktne ekonomske sporazume i privatna ulaganja. Praktično, to bi moglo značiti ohrabrivanje američkih kompanija da istražuju tržište Balkana.
Fokus SAD-a vjerovatno će ostati na većim geopolitičkim problemima, dok će se pitanja poput političke stabilnosti i reformi u Bosni i Hercegovini ostaviti Evropskoj uniji. Bez obzira na ograničenu pažnju koju je Trumpova administracija do sada posvetila BiH, jasno je da će njegovo ponovno preuzimanje predsjedničkog položaja imati dugoročne refleksije, a posebno u kontekstu ohrabrivanja politika Srbije, Mađarske ili Rusije, što posljedično može imati posljedice i za BiH.
Na Bosni i Hercegovini je da, u svjetlu tih potencijalnih promjena vodi odgovornu politiku, računajući na zapadne saveznike i mudro zaštiti ključne državne aspiracije.
