Veliki pad na svjetskim berzama i rast nezaposlenosti uznemirili su svjetsku javnost – malo manje bosanskohercegovačke političare. Nakon Crnog ponedjeljka ekonomisti aktivno najavljuju recesiju u SAD-u. Problem svjetske sile svakako bi se prelio na ostatak planete, pa tako i na BiH. No bh. vlasti, iako su dužne, o tome izgleda ni ne razmišljaju. Robnih rezervi nemamo, najave o promjenama postoje, ali povjerenje građana gotovo da je izgubljeno.
Prošlosedmični Izvještaj o porastu nezaposlenosti u SAD-u bio je pokazatelj promjena na tržištu rada. Da dolazi nova recesija u SAD-u, upozoravaju svjetski ekonomski analitičari.
Svjetska finansijska tržišta strahuju. Struka ukazuje na to da su na dosadašnje promjene, reakcije tehnoloških gigantskih firmi bile blage, a ovog crnog ponedjeljka berze su pale širom svijeta – Evropa, Azija, Amerika. Tako su i najbogatije firme zabilježile enormne gubitke.
“U jednom danu u tržišnoj kapitalizaciji je izgubljeno hiljadu milijardi dolara. Čisto da bih povukao paralelu, budžet Federacije Bosne i Hercegovine za godinu 2024. kada se pretvori u dolare je četiri milijarde dolara. Za jedan znači u tržišnim kapitalizacijama nestalo je 250 budžeta Federacije BiH”, pojašnjava profesor finansija, Sanel Halilbegović.
I dok zbog pada profita tehnoloških firmi i straha od proširenja sukoba na Bliskom istoku države strahuju od recesije, manjka investitora i povećanja cijena energenata. U našoj zemlji odavno su u porastu samo cijene i stopa rizika od siromaštva.
Iako sva dešavanja na svjetskom tržištu pogađaju i BiH, robnih rezervi nemamo, kao ni plan funkcioniranja u kriznim situacijama.
“Bosna i Hercegovina mora da vlada sa kratkoročnim mjerama i sa dugoročnim mjerama u isto vrijeme. Ne reaktivno, ne u smislu da stavimo neki flaster, a ovamo u principu imamo sepsu”, dodaje kaže profesor Halilbegović.
Ekonomski analitičar, Zoran Pavlović smatra da vlasti ne vode računa o građanima u smislu brige i obezbjeđenju u slučaju neplaniranih situacija.
“Da se strateški definiše šta je to neophodno i potrebno za svakodnevni život građana i da se to uspostavi na nivo čak Bosne i Hercegovine”, kaže.
Tako su u Direkciji za robne rezerve Federacije BiH naveli da rade po Zakonu iz ‘99. godine, a da bi visina zaliha trebala biti znatno veća od one trenutne, no moraju urediti skladišne prostore što zahtijeva dodatna sredstva.
Očekuju da će Vlada Federacije uskoro izmijeniti Zakon. No, tako Vladu čekaju i poslodavci i radnici, da donese set fiskalnih zakona koji je obećan do kraja prošle godine. U Republici Srpskoj, situacija i gora. Direkcija robnih rezervi je pod stečajem od 2017. godine.
Tužilaštvo BiH otvorilo je i istragu, no dalje se od toga nije otišlo. Zato Pavlović navodi da je potreban rad na nivou države. Sve bi moglo biti brzo riješeno jer je potrebno samo pratiti dobre prakse drugih država, no potrebna i politička volja.
“Postoji jedan čitav sistem kako se obezbjeđuju prehrambeni artikli za potrebe građana u strateškom smislu i to može da se uradi za mesec dana. To uopšte nije problem, problem je što to više nije strateško pitanje brige o građanima nego političko pitanje”, dodaje Pavlović.
Građani nepovjerljivi – uprkos optimizmu, lađe im, kažu, tonu, a brinu i za buduće naraštaje.
“Jesam lud, ali nisam glup. Ne vjerujem nikom”, kaže jedan građanin Sarajeva.
Da ima razloga za zabrinutost, pokazuje i sindikalna potrošačka korpa koja je u junu iznosila skoro tri hiljade maraka. Najavljena recesija u SAD-u obezglavila bi bh. ekonomiju. Zato struka upozorava da vlade moraju vršiti pripreme i brinuti o građanima. No, građani ovdje već su naviknuti da dobijaju obećanja, a rijetko kad više od toga.
Autor Mirna Ždralović
