U kontekstu liječenja stresa, depresije i anksioznosti, nova istraživanja naglašavaju nevjerojatnu vezu između prehrambenih navika i mentalnog zdravlja. Prema studiji provedenoj na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Virginiji, bakterija nazvana Lactobacillus, prisutna u jogurtu i fermentiranoj hrani, može pridonijeti smanjenju stresa te čak pomoći u prevenciji depresije i anksioznosti.
Istraživanje predvođeno Albanom Gaultierom s UVA (University of Virginia) istraživačkog tima ukazuje na mogućnost revolucionarnog pristupa liječenju mentalnih poremećaja. Studija, objavljena u časopisu Brain, Behavior and Immunity, provođena je na miševima, a rezultati ukazuju na ključnu ulogu Lactobacillusa u upravljanju stresom.
Naše tijelo je domaćin tisućama mikroorganizama, poznatih kao mikrobiota, koji igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Sve veći interes znanstvenika usmjeren je prema crijevima kao ključnom sredstvu za borbu protiv bolesti i poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, uključujući i mentalno zdravlje.
Dr. Gaultier i njegov tim pokušali su izdvojiti Lactobacillus iz ostalih mikroorganizama u crijevima kako bi bolje razumjeli njegovu ulogu. Prethodna istraživanja sugeriraju da bi ova bakterija mogla imati pozitivan učinak na depresiju kod laboratorijskih miševa.
Upotrijebivši kolekciju bakterija poznatu kao Altered Schaedler Flora, koja sadrži dva soja Lactobacillus i šest drugih bakterijskih sojeva, znanstvenici su istraživali ponašanje miševa izloženih stresorima. Rezultati su pokazali da miševi koji nisu imali Lactobacillus u crijevima pokazuju veće znakove anksioznosti i depresije.
Dodatno, prijenos mikrobiote s miševa pod stresom na miševe bez bakterija bio je dovoljan da izazove depresivno i anksiozno ponašanje. Istraživači su identificirali da laktobacili mogu održavati stabilne razine imunološkog medijatora, interferona gama, koji regulira tijelni odgovor na stres i pomaže u prevenciji depresije.
“Naše otkriće rasvjetljava mehanizme kojima Lactobacillus u crijevima utječe na poremećaje raspoloženja putem regulacije imunološkog sustava. Ovo istraživanje može predstavljati temelj za otkrivanje novih terapija za anksioznost i depresiju,” izjavio je dr. Gaultier.
