Prokoško jezero je proglašeno spomenikom bosanskohercegovačke prirode. Međutim, ilegalna gradnja, voženje kvadova mimo puteva iz dana u dan od bisera prirode stvara zagađenu močvaru.
Prokoško jezero je zaštićeno područje, a Vlada Srednjobosanskog kantona usvojila je još u martu 2022. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode koji bi trebao omogućiti vlasti da bolje kontroliše područje Prokoškog jezera te da zaustavi nelegalnu gradnju.
Međutim, umjesto obustavljanja nelegalne gradnje, vlasti su odlučile legalizovati postojeće objekte.
Svakim danom situacija na Prokoškom jezeru se samo pogoršava. Kako je za Klix.ba rekao Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, na održavanju i sprječavanju nove štete ne radi se ništa.
“Situacija iz godine u godinu postaje gora, otpadne vode iz nelegalno izgrađenih objekata završavaju u jezeru”, rekao je.
Prema izvještajima aktivista, u jezero je ubačena pastrmka koja je pojela autohtonog tritona. Mještani vodu sa izvora preusmjeravaju u svoje kuće i bašte umjesto u jezero čime se ono isušuje. Stručnjaci su već ustanovili da je u toku proces pretvaranja jezera u močvaru.
Veliki problem stvaraju i kvadovi koji se voze po zaštićenom području i mimo puteva.
Kako je kazao Topić, na zaštiti ovog područja nije se radilo zadnjih dvadeset godina što je i dovelo do takvog stanja. Brojna udruženja koja se bore za očuvanje Prokoškog jezera su se obraćali vlastima, ali su svaki put naišli na zid. Tokom posljednjih godina potpisane su brojne peticije, ali rezultata od njih nije bilo.
Situacija na Prokoškom jezeru tema je kojom se bavi i Fondacija Atelije za društvene promjene . Oni su pored jezera izbrojali čak 346 vikendica, koliba ili katuna.
“Za ovaj ekocid i grubo kršenje zakonskih propisa, pogađate, niko nije odgovarao. Osim par kozmetičkih aktivnosti, lokalna i kantonalna vlast nisu poduzele ništa konkretno u pravcu zaustavljanja ovog ekocida pa možemo reći da je Prokoško jezero jedan od najreprezentativnijih primjera anarhije i nefunkcionalnosti sistema u Bosni i Hercegovini”, navode iz Fondacije.
Prokoško jezero postalo je primjer užasnog odnosa prema biseru naše zemlje i nemara vlasti. I dok svi šute, dok pojedinci pokušavaju zaraditi više novca, spomenik prirode, zaštićeno područje Bosne i Hercegovine nestaje.
Iako su vlasti najodgovorniji za nemar i uništavanje jezera, ipak građani su ti koji preusmjeravaju vodu, grade objekte, voze kvadove i ostavljaju smeće. Takav odnos ljudi prema prirodi rezultira uništavajem prirodnog jezera. Prokoško jezero je postalo turističkom atrakcijom zahvaljujući netaknutoj prirodi, ali zahvaljujući čovjeku trpi strašnu ekološku katastrofu prenosi klix.ba.