Amir Hasičević, doktor ekonomskih nauka, ovlašteni revizor, sudski vještak, ovlašteni procjenitelj, certificirani računovođa i stečajni upravnik a pored toga i osnivač te vlasnik revizorskog društva HASIČEVIĆ d.o.o. i ovogodišnji nosilac liste za skupštinu TK, a član je Naše Stranke još od 2016. godine kada je bio kandidat na izborina načelnika za općinu Gračanicu.
U kratkom razgovoru sa, kako navode iz Naše Stranke, budućim premijerom Vlade TK, dotakli smo se infrastrukture, ekologije, korupcije te problema koji najviše muče ovu zemlju, a to je odlazak mladih ljudi.
Koji su vaši priroriteti kao kandidata za skupštinu Vlade TK i kao potencijalni budući premijer?
To su prije svega oni strateški projekti koji trebaju da doprinesu pozitivnom uticaju na poboljšanje kvaliteta života građana te da omoguće održivi rast i razvojTu prije svega mislim na razvoj putne infrastrukture koja predstavljaju prometni krvotok kantona, kao što: Izgradnja autoceste Tuzla-Brčko-Orašje (rijeka Sava), Izgradnja brze ceste Zvornik-Tuzla-Doboj, Izgradnja dionice magistralne ceste M-18 Šićki Brod – Kladanj.
Na ovaj način će se otvoriti cestovni saobraćaj prema ključnim zemljama regije, Evrope ali i dijelova BiH, te će omogućiti brži protok roba, usluga i putnika prema ovim destinacijama a samim time i brži privredni razvoj Tuzlanskog kantona.
Zbog same složenosti nadležnosti oko održavanja i izgradnje puteva i činjenice da bi se ovo se ovi pravci morali finansirati u potpunosti iz Budžeta Federacije BiH, Budžeta JP “Autoceste FBIH”, kreditnih sredstava od međunarodnih kreditnih institucija i drugih izvora, Tuzlanski kanton mora insistirati da se ubrza ovaj proces.
EKOLOGIJA
Prije svega neophodan je jedan novi sistemski pristup pitanju zaštite okoliša i održivog razvoja. Neophodno je izrada planske dokumentacije i informacionih sistema za efikasno korištenje prostora i za zaštitu okoliša, uspostava funkcionalnog sistema upravljanja otpadom, proširenje postojećeg sistema monitoringa zraka, proširenje mreže snabdijevanja toplotnom energijom u daljinskom sistemu grijanja, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i mjera energijske efikasnosti u javnim objektima, kao i nastavka aktivnosti na davanju poticaja- fond za obnovljive izvore energije.
ZDRAVSTVO
Ukupni bolnički kapaciteti u Tuzlanskom kantonu iznose 1.623 kreveta odnosno 3,69 kreveta na 1.000 stanovnika što je dva puta niže od evropskog standarda od šest kreveta na 1.000 stanovnika.
Tako da je izgradnja i povećanje bolničkih kapaciteta sigurno jedan od glavnih pravaca djelovanja u ovoj oblasti. Ključne razvojne potrebe u oblasti zdravstvene zaštite jesu jačanje materijalno-tehničke opremljenosti objekata primarne i sekundarne zdravstvene zaštite .
Neophodno je i planirati uključivanje privatne prakse i dijagnostičkih centara u sistem zdravstvene zaštite i stvaranje mogućnosti za formiranje javno privatnog partnerstva.
BUDŽET
Budžet za 2022 sa ukupnim prihodima i primicima je oko 560 mil i uveliko je pod uticajem nadolazeće infalcije.Svakodnevno smo svjedoci da cijene hrane i energenata stalno rastu.
Porast cijena znači i porast poreza koje građani plaćaju, a to utiče na povećano punjenje budžeta kroz tzv Inflatorni budžet. Trenutno se vlada u cilju izborne kampanje rasipa viškom novca u budžetima, a da niko ne pouzima bilo kakve mjere da ublaži efekte inflacije.
Ono što je prioritet sada jeste pod hitno uvesti Inflatorni dodatak na penzije koji bi se isplaćivao iz viška novca iz budžeta po osnovu inflacije, za primaoce socijalne pomoći i ostale socijalne kategorije ugrožene inflacijom.
Drugi korak jeste rasterećenje privrede kroz smanjenje parafiskalnih nameta i poreza.
Strateški plan koji se mora provesti tiče se namicanja novih sredstva u budžet za potrebe razvoja, a naš plan je da se to povećanje budžetskih sredstava ostvari kroz sistem javno-privatnog partnerstva, ko i da se putem razvojnih agencija više koriste dostupni međunarodni fondovi na taj način cilje je u sljedeće 4 godine budžet povećati sa 550 miliona KM na 1 milijardu.
KORUPCIJA
Korupcija je veliki problem u ovoj relativno maloj državi, a to pokazuju i brojna međunarodna istraživanja. Korupcija se uvukla u svaku poru društvenog života i kao karcinom izjeda zdravo tkivo društva. Svjedoci smo stalne priče o borbi protiv korupcije, donošenju antikoruptivnih zakona ali na kraju sve završi samo na priči.
Jedan od razloga je što se takva priča često svodi sam na populističke mjere bez uvažavanja struke, ljudi koji imaju kompetencije da se bave borbom protiv korupcije.
Problem je multidisciplinaran i potrebno je oformiti ekipe eksperata na svim nivoima države koji bi bili oslobođeni političkog pritiska i kojima bi se po svaku cijenu omogućilo profesionalni i neovisno djelovanje.
Revizija je jedan od elemenata borbe protiv korupcije koji ujedno obezbjeđuje u potpunu transparentnost rada državnih institucija, ustanova i preduzeća u raspolaganju novcem poreskih obveznika.
Postoje zakoni koji regulišu obavezu revizije svima koji imaju javnu odgovornost u svom poslovanju i ja sam ekspert u toj oblasti.
Međutim nedostaje karika koja bi povezala rad revizije sa nadležnim organima koji su dužni da poduzmu mjere u skladu sa nalazima revizije, tu prije svega mislim na tužilaštva, inspekcijske organe.
Dakle, ako bi se mogao dati neki recept onda je: dosta je prazne priče vrijeme je da se sravne računi pa da krenemo naprijed.
Konkretne mjere koje je neophodno provesti su;
- – kreiranje i usvajanje normativnog okvira za rad profesionalnog tijela za sprečavanje korupcije na području Tuzlanskog kantona;
- – uspostavljanje IT alata za prijavu korupcije i zaštitu prijavitelja (digitalizacija);
- – uspostavljenje direktnih kanala komunikacije s ciljem razmjene informacija između FBiH, kantona, lokalnih organa uprave, organizacija civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i medija;
- – izradu Strategije za borbu protiv korupcije na području Tuzlanskog kantona (uz konceptualnu povezanost sa državnom Strategijom i uz sektorsku orijentaciju);
RESTRUKTURIRANJE JAVNE UPRAVE I DIGITALIZACIJA
Javna uprava je preglomazna, troma i neefikasna. Postali smo zemlja koja čeka u redovima i na šalterima.
Neophodna je sveopšta digitalizacija kako bi se stvorila djelotvorna, otvorena i odgovorna javna uprava koja će biti u funkciji unaprjeđenja poslovnog okruženja i podrške ekonomskom razvoju.
Time bi se stvorili uslovi za smanjenje nagomilanog administrativnog aparata u javnim službama, ukinuli redovi i omogućilo transparentno djelovanje. Sav novac koji bi se uštedio provođenjem ovakve digitalne reforme mogao bi se usmjeriti u infrastrukturni razvoj kantona.
Primjera radi ukoliko bi smanjili administrativnu aparaturu za samo 100 ljudi godišnje to je ušteda od oko 2.5 miliona u budžet, znači za 4 godine 10 miliona.
Isto bi imalo značaj uticaj i na eliminisanja sitne korupcije i „štela“ u administaciji.
Još jedan segment protiv kojeg ćemo se sigurno izboriti je borba protiv stranačkog zapošljavanja (uhljebljavanja) u javna preduzeća, ustanove i institucije Tuzlanskog kantona.
Tuzlanski kanton se već tri decenije sistemski uništava nepotizmom, stranačkim zapošljavanjem i politizacijom svakog segmenta društava.
Naša stranka u TK želi sistemski raditi na restrukturiranju poslovanja, izradi sistematizacija prema evropskim standardima, i otpuštanju prekomjernih (ne)radnika. Radit ćemo na uspostavljanju mjerljivih parametara u obavljanju poslova u javnim ustanovama i institucijama kao i državnim organima. Ukoliko nam građani daju legitimitet, promijenit ćemo zakonsku regulativu kojom će biti lakše otpustiti neradnike i uhljebljene stranačke poslušnike.
Naša stranke je objavila Registar zaposlenih u kantonalnom javnom sektoru u kantonu Sarajevo i isto ćemo uraditi i u Tuzlanskom kantonu.
Jedan od vaših priroiteta su mladi ljudi, na koji način mlade uključiti u zajednicu i da li se za pozitivne prakse iz nekih drugih dijelova BiH mogu primjeniti i na TK?
Provođenje aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja zasnovane na potrebama poslodavaca ali i tražilaca posla u funkciji je konkurentnog poslovnog sektora i od posebnog značaja. To možemo sprovesti kroz implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja, na način povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba, poticanja potražnje za radnom snagom, jačanja partnerstva na tržištu rada, ekonomskog osnaživanja stanovništva te pružanja podrške poslovnim subjektima u zapošljavanju, i na taj način uticati na smanjenje odliva stanovništva sa područja TK.
Tu prije svega mislim na sprovođenje programa sufinansiranja zapošljavanja po uzoru na Kanton Sarajevo na čelu sa našim Edinom Fortom.
Podsjetimo samo da je Vlada KS izdvojila 110 miliona za mala i srednja preduzeća kroz finansiranje beskamatnih kreditnih linija i odgođenim vraćanjem kredita na godinu dana. Obzirom na srazmjer u visini budžeta realno bi bilo očekivati da Vada TK izdvoji oko 50 miliona KM za takve projekte.
Naš osnovni cilj mora biti usmjeren na programe kojima ćemo zadržati mlade ljude da ostanu u zemlji i tu dostojanstveno žive. S toga je neophodno osigurati finansijska sredstava za pomoć u zapošljavanju/samozapošljavanju, pružanjem pomoći u kreiranju boljih stambenih politika i realizaciji finansijske pomoći pri rješavanju prvog stambenog pitanja, kao i pomoć kroz realizaciju drugih programa kojima se pomaže mladim ljudima, doprinosi se umanjenju prepreka za ostanak mladih ljudi u zemlji, stupanje u brak i formiranje odnosno proširenje porodice.
Također, kroz jačanje omladinskih udruženja pomaže se razvoju Kantona sa aspekta omladinskog aktivizma i usmjeravanja mladih ljudi ka sticanju radnih navika, vještina koje im mogu pomoći u njihovom razvoju i poslovnom prosperitetu. Mladi kroz omladinski aktivizam stvaraju kontakte kroz koje mogu ostvariti benefite za razvoj lokalne zajednice sa područja Kantona.
Mi moramo postati kanton u koji se dolazi. A ne iz kojeg se odlazi.
