Debate kandidata za funkciju predsjednika ili premijera u demokratskim društvima često su sjajna prilika da građani uoči izbora steknu pravi dojam o kandidatima te na osnovu stavova o različitim i važnim temama donesu sud kome će dati svoj glas.
Za razliku od evropskih zemalja gdje su debate sastavni i vrijedan dio predizbornih kampanja, u Bosni i Hercegovini to je relativno stran pojam za političare koji često iz bojazni izbjegavaju direktne duele i sukobljavanje mišljenja, uz iznošenje jakih argumenata, sa svojim protukandidatima. Kako se čini, tako će biti i tokom septembra ove godine.
Zbog toga smo pitali Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine da li građani BiH mogu očekivati da će uoči Općih izbora gledati debate kandidata za tri fotelje u Predsjedništvu BiH.
“BHRT je planirao producirati debatne emisije u kojima će sudjelovati kandidati za člana Predsjedništva BiH – Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Pozivi su odaslani odmah nakon što je CIK ovjerio njihove kandidature. Do ovog trenutka odgovor smo dobili samo od kandidata za člana Predsjedništva BiH Mirsada Hadžikadića”, navedeno je u odgovoru.
Debate na državnim, pa i komercijalnim nezavisnim televizijama, su idealan teren da kandidati ukratko predstave svoje programe, ponude rješenja za goruće teme i odgovore na škakljiva pitanja, a sve s ciljem pomoći biračima koji na taj način mogu uporediti šta im tačno nudi svaki kandidat pojedinačno kako bi lakše odlučili kome će dati svoje povjerenje. Za razliku od fotošopiranih osmijeha s plakata i letaka punih (lažnih) obećanja na vjetrobranskim staklima, u debatama kandidati moraju brzo i smišljeno odgovoriti na ključna pitanja, kako voditelja emisije tako i protukandidata.
TV debate su posebno važne u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i velikim evropskim zemljama, gdje predstavljaju predfinalnu fazu izbora. Ankete sprovedene nakon debata često mogu nagovijestiti pobjednika ispitujući puls javnosti, a sve zavisno od toga kako se koji kandidat snašao na ključnim pitanjima.
Koliko su javne debate važne i kakav utjecaj mogu imati na epilog izbora najbolje je opisao pisac i politički analitičar iz Washingtona Mohamed Elmenshawy.
“Debate pružaju mogućnost svakom kandidatu da kaže šta želi i da se predstavi na najbolji način. Također mu dozvoljava da se fokusira i dublje razradi svoje planove i politike za budućnost te odgovori na razna pitanja. Smatra se presudnim trenutkom za tok izborne kampanje i posljednjom šansom da svaki kandidat odnese prevagu u svoju korist. No najvažniji efekat debate je usmjeravanje birača koji još uvijek nisu odlučili kojem će kandidatu dati svoj glas. Pored toga što pokazuju pozitive karakteristike kandidata, debate također otkrivaju njihove nedostatke i negativne strane. Svaka gestikulacija ima svoje značenje, svaki osmijeh ili zabrinuti ton ima svoje dimenzije. Čak i način vezanja kravate može odnijeti kandidatu veliki broj glasova. Bez obzira na to koliko kandidat bio odmjeren i staložen, nesmotrena izjava može ga udaljiti od predsjedništva”, naveo je.
Nažalost, kako stvari stoje, ni pred ove izbori građani neće moći pratiti direktno i uživo sučeljavanje kandidata iz razloga što mnogi ne smiju stati “na crtu” svojim rivalima.
U utrci za tri fotelje u Predsjedništvu BiH je 10 kandidata: Željka Cvijanović, Borjana Krišto, Mirsad Hadžikadić, Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Mirko Šarović, Nenad Nešić, Vojin Mijatović i Borislav Bijelić.
