Bosna i Hercegovina je 25. novembra, na Dan državnosti, dobila još 11 kilometara autoputa, nakon što su završeni radovi na Zeničkoj zaobilaznici.
Zenička obilaznica predstavlja jedan od najzahtjevnijih poduhvata na Koridoru Vc u BiH zbog konfiguracije terena, velikog broja mostova, vijadukta i tunela, ali i poteškoća koje su se javile prilikom gradnje kao što su klizišta i podzemne vode.
Predstavnik JP Autoceste FBiH Reuf Kadrić je istakao da je kompletna dionica autoputa duga oko 11 kilometara te da se radi o vrlo zahtjevnom projektu, prvenstveno zbog konfiguracije terena.
“Na samoj dionici se nalazi oko 50 objekata, tako da je veoma mali dio trase na otvorenom prostoru. Radovi na izgradnji jednog dijela autoceste su trajali od 2016., a jedne poddionice od 2019. godine. Bilo je produžetka rada na dionici Klopče – Donja Gračanica zbog složenije geološke građe nego što smo to imali u glavnom projektu”, kazao je Kadrić novinarima.
Istakao je da će ova dionica autoputa biti puštena u promet kada se izda uredba o visini naknade za korištenje, a to bi trebalo da se objavi u narednom broju Službenog glasnika Federacije BiH.
Dodao je još da se u produžetku ove dionice gradi još jedna dionica, tako da bi BiH u naredna 42 mjeseca trebala dobiti blizu 20 kilometara autoceste.
Ovaj dio autoceste, nazvan Zenička obilaznica, sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica na kojima je izgrađeno pored otvorene trase sedam vijadukta, tri tunela, jedan most, petlja s naplatnim mjestom i spojna saobraćajnica od naplatnog mjesta do priključka na magistralnu cestu M-17. Izgradnjom Zeničke obilaznice povezani su Zenica sjever i Zenica jug na autoputu.
Izvođač radova na poddionici Donja Gračanica – Tunel Zenica je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. iz Turske. Radove na dionici Klopče – Donja Gračanica izvodi konzorcij Euro-asfalt i Strabag AG, a izvođač radova na poddionici Drivuša – Klopče je Hering d.d. Široki Brijeg.
Ukupna investicijska vrijednost radova na Zeničkoj obilaznici je iznosila 225 miliona eura, a sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija (KFAED, EBRD, OPEC) kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Radovi na izgradnji autoceste nisu prekidani ni za vrijeme pandemije koronavirusa.
Ono što je zajedničko za sve poddionice koje su u sastavu Zeničke obilaznice su brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom i zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova koji je iziskivao gradnju velikog broja objekata na autocesti. Na poddionicama je izgrađeno 13 objekata, što znači da se 48 posto novootvorene dionice nalazi pod objektima.
U skladu sa sporazumom JP Autoceste FBiH i Grada Zenice privode se kraju i radovi na sanaciji lokalnih prometnica koje su korištene tijekom građenja Zeničke obilaznice. Izgradnjom lokalne ceste u dužini od četiri kilometra i mosta preko rijeke Bosne bit će ostvarena veza grada Zenice s magistralnom cestom M17 i izlazak na autoput.
Osim puštanja u promet Zeničke obilaznice, u ovoj se regiji trenutno provode i aktivnosti na izgradnji poddionica Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca, a nedavno je u sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru potpisan i Ugovor za izgradnju dionice Popikuše – Nemila, čime se aktivna gradilišta pomiču dalje, prema sjeveru BiH.
Izvor: rtvslon.ba
