Ljudski mozak je biološki kompjuter koji obrađuje informacije. Naš mozak nije u stanju izvoditi nezamislive matematičke operacije kao pravi kompjuter, ali može razmišljati, pisati poeziju, dizajnirati, režirati filmove…
Pored ovoga mozak ima i neke druge sposobnosti kao što je tipoglikemija. Koliko puta vam se dogodilo da negdje pročitate neku riječ kojoj nedostaje neko slovo, ili je redoslijed slova premješten, a vi ipak pročitate značenje te riječi? To je zato što mozak na riječi gleda kao na cjelinu, a ne kao zasebna slova.
Ako uspijete pročitati ovu poruku bez problema, to znači da vaš mozak radi besprijekorno.
“Btnio je smao da su pvro i zdnjae sovlo rčijei na parovm msjetu. Sovla u seridni mgou biti ptoupno imzijeanaša. Vi tađoker mžoete čtiati bez porlbema čak i ako je na srtanom jzeiku”.
Jeste li čuli za pojam tipoglikemija? To je pseudoznanstvena konstrukcija koja je nastala poslije jednog pisma upućenog New Scientistu, a riječ je o anomaliji mozga da prepozna, a zatim i pročita riječi u kojima su slova ispremetana.
Tipoglikemija je šaljivi naziv za “poremećaj” mozga da pročita riječi, u kojima slova nisu napisana ispravnim redoslijedom ili čak neka i nedostaju. Javlja se iz razloga što je mozak, kao najsloženiji ljudski organ sposoban izvoditi komplicirane radnje, među koje se može ubrojiti i mogućnost da na riječi gleda u vidu cjeline, a ne slovo po slovo.
Dovoljno je zadržati prvo i posljednje slovo u izrazu, a ostala se mogu ispremetati kakogod i bit će ih opet relativno jednostavno pročitati.