Prema Studiji o mladima iz 2014. godine, 83,4% mladih svakodnevno je online. Društvene mreže su najčešći mediji koje koriste, ali ipak najviše vjeruju portalima.
Tako je i u slučaju 25-godišnjakinje Lejle Ibrulj. Budući da je bachelor hemije, najčešće prati stručne medije u edukativne svrhe. „Što se tiče svakodnevnog života, informisanosti o Covid 19, najčešće pratim online medije, BUKU najviše, ali pratim i Al Jazeeru Balkans i N1“, priča Ibrulj za BUKU.
Dodaje da je danas teško vjerovati medijima, ali da uvijek postoje alternative poput portala BUKA.
„Smatram da mediji idu u senzacionalističkom smjeru. Mislim da bi ljudima više koristilo da se nađe više novinarskih sadržaja za edukaciju. Mada većina medija danas radi klikbejt, što je razumljivo, jer žive od toga“, kaže nam Ibrulj, koja je i sama nekada pisala za omladinski časopis „Preventeen“.
Lejla Ibrulj
Dijelom razočarana u mainstream medije, apeluje na medijske profesionalce, novinare i vlasnike medija da publici ponude više edukativnih sadržaja. ”Da ne gledamo rijalitije, već da nam mediji ponude nešto korisno“, kaže Lejla.
Ajdin Bašić ima 30 godina i živi u Sarajevu, gdje radi kao veterinar. Kaže da zabavni i trivijalni sadržaj uopšte ne prati. „Mediji mi pomažu isključivo kako bih došao do informativnog i edukativnog sadržaja. Iako najviše čitam stručne medije, smatram da moram pratiti i lokalne medije, jer je bitno biti informisan, da znamo šta se dešava oko nas i u našoj okolini“, govori Bašić o načinu na koji konzumira medije.
Ajdin Bašić
Admin Lakota ima 19 godina i kaže da medije ne koristi za posao, niti za edukaciju, jer tek treba da upiše fakultet. „Malo manje gledam televiziju, dok, naprimjer, pratim Klix, koji izvještava o stanju tokom pandemije Covid 19“, kaže u razgovoru za BUKU ovaj mladi Sarajlija. Dodaje da, osim informacija o pandemiji, ne prati informativni sadržaj, jer ga više zanimaju sport i zabava.
Admin Lakota
KAKO MEDIJI MOGU BITI KORISNI MLADIMA
Mladi bi u medijima mogli pronaći informacije o tome šta se dešava u svijetu, kakva su ekonomska i društveno-politička kretanja, kako bi na osnovu toga znali šta da rade, čime da se bave, gdje da se pozicioniraju kao građani svijeta i gdje da pronađu svoj komad neba.
Ovo je mišljenje glavne i odgovorne urednice Mediacentra, Elvire Jukić Mujkić, koja kaže da mediji mladima mogu biti inspiracija i mjesto gdje mogu pronaći nove ideje. Ona navodi da su analize Mediacentra pokazale kako mnoge redakcije nemaju kapacitete da izvještavaju o temama koje su važne za specifične grupe poput mladih ljudi, ali da kvalitetnih medija u BiH i dalje ima.
Elvira Jukić Mujkić
„Mediji mogu i svakako treba da pomognu mladima. Mediji i postoje zbog građana i zbog mladih kao jedne grupe građana unutar populacije. Mislim da su mediji danas izgubili edukativnu ulogu i mi u Mediacentru ukazujemo medijima na to da je dio novinarskog zadatka i razlog zašto mediji postoje da edukuju, a ne samo da zabave“, napominje Jukić Mujkić.
„Medije treba koristiti, ne samo za zabavu, već i za učenje novih stvari, istraživanje o putovanjima, dobijanje novih širina, koje nam novi savremeni prostor omogućava“, savjeti su psihologinje Dželile Mulić Čorbo mladima.
„Kako to da postignemo, tako što učimo mlade kako da koriste savremene medije za sve te segmente. Sad nam je pandemija Covid 19 pokazala koliko nam je značajan taj savremeni medijski prstor i koliko nam je on omogućio da ostanemo povezani, da ostanemo konektovani, da ostanemo emocionalno povezani, iako smo fizički razdvojeni“, konstatuje Mulić Čorbo.
Mediji ne moraju biti samo izvor informacija i ideja, niti ostvarivanja kontakata. Mladi medije mogu koristiti i na druge načine.
„Oni medije mogu koristiti kao platforme putem kojih će objaviti sva svoja nezadovoljstva. Banalan primjer, studenti na brojnim fakultetima plaćaju korištenje elektronskih biblioteka, koje uopšte ne postoje. Veliki broj novinara o tome ništa ne zna. Mladi bi mogli da obavijeste novinare o onome što doživljavaju i da im pomognu da od toga naprave kvalitetne novinarske priče, koje bi mogle da vode ka promjeni ponašanja javnih institucija“, savjet je dugogodišnje novinarke i aktivistkinje Rubine Čengić.
Rubina Čengić
Dodaje da mladi imaju problema i sa zdravstvenim osiguranjem, sa obrazovanjem, nezakonitostima prilikom upisa na fakultet, prilikom polaganja vozačkog ispita. Njena preporuka mladima je da medije iskoriste kao sredstvo i pomoć u namjeri da poboljšaju kvalitet života.
PREPORUKE ZA MLADE KAKO PRONAĆI KREDIBILNE INFORMACIJE
Sve što vidite na društvenim mrežama nije uvijek tačno.
„Zato što se na društvenim mrežama, pogotovo posljednjih godina, izmiješao urednički i novinarski sadržaj sa sadržajem koji izgleda kao takav, koji dijele ljudi koji možda žele da ostvare neki cilj, šireći neprovjerene informacije. Nekada je to jako opasno, kao sada kada imamo kritičnu epidemiološku situaciju. U ovakvim situacijama je jako važno da znaju prepoznati razliku između uredničkog sadržaja i sadržaja na društvenim mrežama“, podcrtava glavna i odgovorna urednica Medicentra.
Novinarka Rubina Čengić mladima savjetuje da prvo povedu raučuna o kvalitetu medija koji konzumiraju.
„To je prilično jednostavno. Moraju da provjere da li medij ima impressum, da li su sadržaji potpisani, da li u impressumu postoji kontakt, email adresa za prigovore“, pojašnjava Čengić načine na koje mladi mogu da provjere kredibilnost medija.
Važno je konstantno i mnogo čitati. Nije dovoljno pročitati jedan članak ili pratiti samo jedan izvor informacija. To nije bilo dovoljno ni u vrijeme kada nije bilo interneta, a danas je to pogotovo nedovoljno.
„Praćenje jednog portala nije dovoljno da se možemo smatrati informisanima i nije dovoljno da presudimo da li su mediji kredibilni ili nisu. Zato je potrebno pronaći više izvora informacija koji će zadovoljiti naše potrebe“, preporučuje Jukić Mujkić.
Savjetuje da mladi, ako žele pronaći kredibilne informacije, nastoje prepoznati na koji način su kreirani medijski sadržaji koje čitaju, gledaju ili slušaju. Dodaje da osnovno pitanje koje mladi treba da postave dok konzumiraju neki sadržaj jeste ”ima li išta sumnjivo u njemu, da li se informacija prezentuje na osnovu činjenica, podataka i zvaničnih pokazatelja, ili zapravo čitate neki lični osvrt, pretpostavke i neprovjerene stvari“.
Čak i kada je u sadržaju naveden izvor informacije, i dalje je važno znati prepoznati da li je taj izvor relevantan za tu temu i da li su informacije provjerljive, da li ih iznosi stručna osoba i da li postoji skriveni motiv za neke tvrdnje.
„Sve ovo zovemo medijska pismenost. Sve ovo nije jednostavno i ne može se naučiti brzo, nego je potrebno cjeloživotno učenje, najbolje od samih početaka obrazovanja, i, naravno, važno je uz sve ovo i kvalitetno opšte obrazovanje i informisanost o svijetu koji nas okružuje“, smjernice su glavne i odgovorne urednice Mediacentra.
KOLIKO DNEVNO KONZUMIRATI MEDIJE?
Na pitanje iz podnaslova nema jasnog odgovora. Odrednica o vremenskom intervalu podnošljivog i preporučljivog konzumiranja medija ne može se odrediti kolektivno za grupu građana, ali može za pojedince.
„To vam u principu zavisi od više faktora, da li se radi o djetetu u dobi od osam ili od petnaest godina ili se radi o studentu. Ima mladih koji su povučeni i kojima je jedini način stupanja u kontakt preko medijskog prostora, a to zavisi i od kulture kojoj pripadamo“, stručno je mišljenje psihologinje Mulić Čorbo.
Dželila Mulić Čorbo
Život je nezamisliv bez medija. Sve više smo i sami jedan vid medija. Biti informisan znači biti u toku i biti sposoban da se orijentišete u moru informacija, ali ni u čemu, pa ni u konzumiranju medija ne treba i ne smije se pretjerivati.
„Ako komuniciramo stalno, ako je naš život sveden na društvene mreže, ako nam oduzima od sna, to nam je dovoljan pokazatelj da moramo da se isključimo. To podrazumijeva i telefon, društvene mreže, TV, čitanje na tabletima. Ako primijetimo da ne možemo izdržati pet minuta bez interneta, to je pokazatelj da smo zagrlizi u to i da smo postali ovisni o tom mediju“, upozorava Mulić Čorbo.
Idealna doza ne postoji, ali ako ne možete drugačije da ograničite svoje vrijeme provedeno online, onda to vrijeme mora biti proporcionalno vremenu koje provodimo offline, u društvu drugih ljudi, savjetuje Mulić Čorbo.
Mediji i jesu nastali iz potrebe da građani budu informisani o stvarima koje utiču na njihov život, a ako se pravilno koriste, od njih mladi mogu imati višestruku korist.
