U Briselu se nakon francuskog prijedloga o proširenja Evropske unije, koji je odaslan nedavno u proceduru evropskih institucija, devet zemalja članica Unije Austrija, Češka Republika, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija sačinile su vlastiti prijedlog o procesu proširenja na BiH i Zapadni Balkan.
Riječ je o prijedlog pod nazivom “Elementi za poboljšani proces proširenja i održivu i ubrzanu integraciju Zapadnog Balkana“.
Kako prenosi portal Europeanwesternbalkans.com, u prijedlogu se ne dovodi u pitanje odluka o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koja bi trebala biti donesena do marta 2020. godine.
Prema dokumentu, pregovaračka poglavlja trebala bi biti grupirana po glavnim područjima, na primjer, duž crte osam pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, kroz njihovo zajedničko otvaranje i zatvaranje.
Glavna razlika u francuskom prijedlogu, koji je predviđao sedam faza pregovaračkog procesa, je ta što bi grupe poglavlja trebale biti paralelno postavljene, a ne uzastopno.
Novi politički podsticaji, prema dokumentima devet zemalja EU, uključuju godišnje sastanke Evropskog vijeća sa čelnicima Zapadnog Balkana, povećano učestvovanje predstavnika Svjetske banke u selektivnim sastancima Vijeća, kao i odbora Vijeća EU i radnih grupa Komisije.
Dalje, prijedlozi uključuju bolju strukturu za poglavlja 23 i 24 o vladavini zakona. U dokumentu se predlaže da bi trebalo biti više prioriteta i jasnih preporuka, uključujući rokove, i da bi EU trebao pružiti veću podršku u provedbi pravne stečevine.
“Predstavljanje nivoa provedbe pravne stečevine EU trebalo bi biti učinjeno na mjerljivi, uporediviji i komunikativniji način, a trebalo bi razmotriti i poboljšanja poput tablica s rezultatima. Što se tiče finansijskih poticaja, naglašava se da one trebaju biti učinkovite i ciljane. Treba posmatrati i postepeno učestvovanje na jedinstvenom tržištu EU i otvaranje više programa EU za Zapadni Balkan“, navodi se u dokumentu.
Izvor: Klix
