Nije bilo potrebno osam mjeseci predsjedavanja, razočarao sam se već nakon par dana, kaže u intervjuu Glasa Srpske predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u odgovoru na pitanje da li je osam mjeseci nakon što je postao prvi čovjek u Predsjedništvu razočaran jer gotovo nijedna stavka iz njegovog govora na inauguraciji nije sprovedena u djelo.
Najmanje njegovom krivicom, piše Glas Srpske.
A založio se u tom govoru za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, reformu pravosuđa, odlazak stranaca iz Ustavnog suda BiH, ukidanje OHR-a: “Tamo, u Sarajevu, na sceni je jedna inertna, troma struktura, potpuno zavisna od stranog intervencionizma. Sada, doduše, imaju novu situaciju da naša strana ne pristaje na taj intervencionizam. Ali jasno je da je Predsjedništvo značajno podijeljeno između mene, te Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Oni jedinstveno djeluju kada su politička pitanja na sceni, njima je Republika Srpska aut, kao što je meni BiH aut. Određene razlike imaju tek u vezi sa ekonomijom.
Imao sam namjeru da deblokiram nekoliko stvari, evropski put prije svega. Za sve bi bilo dobro da smo došli do kandidatskog statusa. On nije dobijen iz jednog razloga – Brisel je rekao formirajte vlast da biste išli dalje. Mi to nismo uradili i Evropska komisija se zaustavila na priči o mišljenju. Sada upadamo u problem da se mijenja sastav Evropske komisije, dolaze novi ljudi sa novim prioritetima.”
Dodik je u intervjuu pričao o NATO, o tome kako želi ostati vojno neutralan, nemušto objašnjavao zašto je 2009. bio za NATO (“možda tada ništa drugo nismo mogli”, op.pr.), kazao je kako je djelomično uspio u borbi s postavljanjem zastave entiteta RS, a onda je na red došla i Srebrenica…
“Čitava jedna koncepcija išla je za tim da bude isfavorizovana priča o stradanju Bošnjaka na tom prostoru, od toga da govore da je to genocid, da se potpuno minimiziraju srpske žrtve, da u onom izvještaju nema nijednog stradalog Srbina. Napravili su mit o Srebrenici oko kog se gradi nacionalni identitet Bošnjaka. Kao što Srbi imaju kosovski mit, oni prave srebrenički jer nema ozbiljnog naroda bez mita. To mogu da razumijem. Evo sada i Evropa traži zabranu negiranja genocida. Zašto traže? Pa zato što nisu sigurni u tu priču. Zašto bi se donosio zakon o tome? Zato što nisu sigurni da činjenicama to mogu da pokriju.
Ako je bio genocid, nema razumnog čovjeka koji ne bi pristao na tu kvalifikaciju. Sada se pokušava odlukama suda, političkim pritiscima, nametnuti ta kvalifikacija. Kao što su Britanci pokušali da proglase Srbe genocidnim narodom, a Srbi izgubili pola populacije u prošlom vijeku. Strašan zločin se desio od strane nekih Srba, ali ni Haški sud, osim kvalifikacije koja se proteže po sistemu već presuđenog djela, nije nikad bio tačan u broju stradalih. I sad nama govore da moramo nešto da priznamo. Eto nećemo.”
Za kraj je i na pitanje o eventualnom sukobu na Kosovu, odgovorio ovako:
“Mi smo odavde rekli da ne dajemo pristanak da BiH prizna Kosovo. Rekli smo da idemo za onim što radi Beograd i ono što Srbija učini ili ne učini, mi ćemo da stojimo iza toga. To je jasna situacija. Ako dođe do ekstremnih situacija, mi ćemo biti na strani Srbije.(…) U suštini, dakle, kakav god bio stav Srbije, mi ćemo biti uz Srbiju. Drugačije ne možemo.”
Izvor: Radiosarajevo.ba
