Bosna i Hercegovina je u Upitniku Evropske komisije dobila 3.242 pitanja, a nakon slanja odgovora uslijedila su dodatna pitanja – njih šest stotina pedest i pet.
Ne mogu svi do dvojnog državljanstva
Odgovore na pitanja koja prava, a koje obaveze osobe s dvojnim državljanstvom imaju prema obje države Al Jazeera je potražila u Advokatskom uredu Prnjavorac, pravnim ekspertima za pitanje državljanstva.
Pozivajući se na zakon, objašnjavaju kako se ‘dvojni državljanin […] smatra isključivo državljaninom one ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi […] ima i uživa sva prava koja ima i uživa državljanin ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi i dužan je ispunjavati sve obveze državljanina te ugovorne stranke’.
‘Licima koja rade na budžetu, u vojsci ili policiji, poslovima sigurnosti države i slično, generalno se brane dvojna državljanstva kako bi se dobilo zaposlenje, a sve u interesu državne sigurnosti i odanosti’, objašnjavaju u advokatskoj kancelariji Prnjavorac.
Među dodatnim pitanjima koje je Europska komisija zatražila od Bosne i Hercegovine, a za pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo u Evcropskoj uniji, nalazi se i jedno koje se odnosi na institut dvojnog državljanstva za građane Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Primijećeno je kako su u odgovorima na Upitnik EK-a dostavljene kontradiktorne informacije te se traži pojašnjenje. Iz entiteta su naveli da je potrebno izvršiti ispis iz bosanskog državljanstva.
“Ako je sporazum o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske na snazi, navedite datume potpisivanja i ratifikacije te kako se sporazum provodi u Bosni i Hercegovini”, zatraženo je od bh. vlasti, kaže advokat Prnjavorac.
U ugovoru o dvojom državljanstvu sve piše…
Ugovor o dvojnom državljanstvu: Bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtjeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine objašnjavaju u advokatskoj kancelariji Prnjavorac.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju Ugovor o dvojnom državljanstvu, potpisan prije 11 godina, a uvjet za stjecanje drugog državljanstva nije odricanje prvog – i to jasno piše u ugovoru. U članku drugom Ugovora navodi se:
Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine.
Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske, niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske; niti zahtjev za ispis iz bosanskog državljanstva.
Državljanstvo ne samo Hrvatima u Bosni i Hercegovini
Al Jazeera se za objašnjenje navoda po kojima je uvjet za dobivanje hrvatskog državljanstva ispis iz bosanskog državljanstva prvo obratila hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Kratko su potvrdili da je ugovor potpisan i odavno stupio na snagu te ukazali kako je njime propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka. No, za detalje su uputili na Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske, kao nadležno tijelo za to pitanje.
“Prema hrvatskom zakonodavstvu, stečeno dvojno državljanstvo nema nikakvu pravnu posljedicu za stranku. Ukoliko se utvrdi da osoba uz hrvatsko ima i strano državljanstvo, ne prestaje joj hrvatsko državljanstvo po sili zakona. Svrha i cilj Ugovora je da se od gubitka bosanskohercegovačkog državljanstva zaštite oni državljani Bosne i Hercegovine koji su sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu stekli ili će steći i državljanstvo Republike Hrvatske”, odgovorila je Služba za odnose s javnošću hrvatskog MUP-a, ističe advokat Prnjavorac.
Detaljno navode kako su uvjeti stjecanja i prestanka hrvatskog državljanstva propisani Zakonom o hrvatskom državljanstvu te ukazuju kako je propisan redoviti način stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem za strance koji žive u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i imaju odobren status stranca na stalnom boravku, pri čemu se, uz ostalo, za stjecanje hrvatskog državljanstva traži prestanak stranog državljanstva. Kažu i kako je spomenuta pretpostavka propisana i za primitak u hrvatsko državljanstvo osoba koje su rođene i žive u Republici Hrvatskoj s odobrenim stalnim boravkom.
“Za razliku od navedenog, dvojno državljanstvo može se steći po podrijetlu, ali i po različitim pravnim osnovama beneficirane naturalizacije prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu: temeljem braka s hrvatskim državljaninom, ukoliko osoba živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, iseljenici iz Republike Hrvatske, na temelju utvrđenog interesa Republike Hrvatske, prirođenje maloljetne djece, ponovni primitak osoba otpuštenih iz hrvatskog državljanstva, ukoliko žive i imaju odobren boravak u Republici Hrvatskoj te pripadnici hrvatskog naroda”, navode.
Na upit znači li sve to da pripadnici bošnjačkog i srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine nemaju pravo na dvojno državljanstvo odnosno da li se oni moraju ispisati iz bosanskog državljanstva, iz hrvatskog MUP-a odgovaraju kako, “osim pripadnika hrvatskog naroda, strano državljanstvo mogu zadržati i osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo po svim drugim navedenim pravnim osnovama, uz ispunjenje propisanih zakonskih uvjeta, neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti”.
‘Nedosljedno navođenje informacija’
Uvid u odgovor na pitanje 496. iz “Političkih kriterija” Upitnika Evropske komisije ukazuje na “nedosljedno navođenje informacija” u pogledu postojanja Sporazuma o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercevgovine i Republike Hrvatske, kažu u Direkciji za europske integracije – stalnom, samostalnom i stručnom tijelu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Konstatiraju kako je EK “uočila nedosljednost u odgovoru na to pitanje”, pa je u dodatnim pitanjima zatražila pojašnjenja.
“Sadržaj odgovora na dodatno pitanje utvrdit će radna grupa za ‘Političke kriterije’, u okviru sistema koordinacije, temeljem doprinosa nadležnih institucija i otkloniti propust načinjen u pripremi odgovora na Upitnik”, navode u Direkciji.
Na upit tko su autori spornih formulacija, navode da je formulaciju “bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtjeva ispis iz bosanskog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo Bosne i Hercegovine državljanima bez ispisa iz državljanstva Bosne i Hercegovine” u informacijski sistem unijelo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Drugu formulaciju, po kojoj “između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva, što podrazumijeva da ne postoji pravni osnov po kojem bi državljani Bosne i Hercegovine istovremeno mogli posjedovati i državljanstvo Hrvatske”, unijela koordinirajuća institucija bh. entiteta Republika Srpska u procesu, odnosno Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, ističe advokat Prnjavorac.
“Unos u informacioni sistem, međutim, ne znači automatski i autorstvo nad informacijama, jer su koordinirajuće institucije unosile doprinose više institucija sa određenog nivoa vlasti”, konstatira Direkcija kao i advokatskoj kancelariji Prnjavorac.
Dvojna državljanstva sa Srbijom i Švedskom
Iz Ministarstva civilnih poslova objašnjavaju kako Bosna i Hercegovina, osim s Hrvatskom, ima sporazume i sa Srbijom te Švedskom.
Za sporazum sa Srbijom ukazuju da sadrži odredbe o privilegiranom postupku stjecanja dvojnog državljanstva, pa je za mogućnost apliciranja potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stječe.
Za osobe koje su u braku s državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi.
‘Kada su u pitanju ostala prava, ona su regulirana na uobičajeni način, u skladu s principima iz Evropske konvencije o državljanstvu. Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica. Tu je posebno bitno što sa takvim državama BiH državljani ne moraju raditi ispis iz bosanskog državljanstva. Što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživat će zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže’, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Porast broja ispisa iz Bosanskog državljanstva
Pojedine države ne toleriraju dvojna državljanstva, ali mnogi se na takav potez odlučuju i iz drugih razloga. Emina Spahić rođena je u Njemačkoj, tamo živi i namjerava ostati bez vraćanja u BiH. Odluka da se odrekne BiH državljanstva, kaže, nije bila jednostavna, ali je smatra neophodnom.
“Zaista mi je ipak stalo do Bosne i Hercegovine, ipak ja to nazivam svojom državom i volim tamo da budem. Tako da mi je teško odreći se državljanstva Bosne i Hercegovine, ali to sam uradila jer, jednostavno imam bolje prilike ako uzmem Njemačko državljanstvo”, kazala je Spahić
Roditelji odluku podržavaju.
Njen otac ee rekao: “Dobijanjem državljanstva normalno ima bolje uvjete za život. Nama nije ni malo žao, jer joj Bosna i Hercegovina nije ništa ponudila, upravo zato i radi ispis iz bosanskog državljanstva.
U ljetnom periodu Ured za državljanstvo bilježi rast broja onih koji ovdje dolaze s istim ciljem – ispisati se iz BiH državljanstva u korist državljanstva neke druge zemlje u kojoj borave.
Da bi se njihov zahtjev uzeo u razmatranje uz osnovne dokumente moraju priložiti i dokaz da druga država garantira stjecanje državljanstva ili da već posjeduju državljanstvo druge države, prijavu boravka ili prebivališta u inozemstvu.
Motive za ispis iz državljanstva Bosne i Hercegovine nisu dužni navoditi, mada su oni poznati, kažu u Ministarstvu civilnih poslova BiH u Sarajevu.
“To samo po sebi podrazumijeva da iz statusa stranca prelazite u status državljanina, to naravno podrazumijeva mnoge olakšane stvari u životu. I kada je u pitanju školovanje, liječenje, dobijanje dokumenata, administracija, razne stvari”, pojašnjavaju u Ministarstvu.
Najčešće se odricanje vrši radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Crne Gore.
Na tom spisku su čak Srbija i Hrvatska, mada BiH s njima ima sporazum o dvojnom državljanstvu.
“U prosjeku 3.500 ljudi godišnje se odrekne BiH državljanstva. Od kraja rata u ovoj zemlji to je učinilo više od 70.000, sada već bivših državljana Bosne i Hercegovine“, jer svi oni su morali uraditi odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine. Takođe kažu u Ministarstvu da jako često kao razloge navode: posjedovanje nekretnina, lakšeg studiranja i putovanja, te sigurnijeg radnog statusa.
Odricanje od BiH državljanstva, te od politike, ne od države
Hiljade osoba rođenih u BiH ispisali su se iz Bosanskog državljanstva, kako bi postali državljani drugih zemalja, ističe advokat Prnjavorac.
„Nismo se mi Bosne odrekli jer smo je se zasitili, jer nam je dosta problema, već da djeci koja su nam se rodila ovdje osiguramo bolje sutra. A i da možemo bolje pomoći našim ljudima, kako ovdje kad dođu, tako i ‘dole’, u Bosni.“ Kaže jedan od onih koji se ispisao iz BiH državljanstva.
Na pitanje zašto se neko odrekao državljanstva Bosne i Hercegovine i prihvatio državljanstvo neke druge europske države. Brojne su poznate ličnosti iz ove države odlučile sebi olakšati život, da li zbog boravka, klupske politike (u sportu) ili mogućnosti posjedovanja nekretnine, te prihvatiti državljanstvo one zemlje u kojoj žive i rade. „Ljudi pogrešno tumače kada misle da su se osobe, koje su se odrekle BiH državljanstva, odrekle i Bosne. To nije tačno. Ja kažem da sam presretan i mnogo bogat, jer imam dvije domovine. Moje dijete također ima dvije domovine. Isto kao što majka voli svoje dvoje djece istom snagom, tako i čovjek može da voli dvije zemlje i dva grada. I super je osjećaj, jer gdje god ideš, ideš kući“, kaže jedan od njih.
Na pitanje zašto se ljudi odlučuju na ovaj korak, on izdvaja:
„Tri su glavna razloga:1. da mi dijete ne bude stranac u rođenom gradu 2. mogućnosti u obrazovanju i 3. mogućnost aktivnog učešća i političkom i društvenom životu ovdje, 4. mogućnost putovanja bez ograničenja.“
Neformalni razlozi
„Prije uzimanja državljanstva Lithenštajna, imao sam pravo trajnog boravka koje omogućava gotovo ista prava kao i državljaninu, osim prava na glasanje i prava na rad u državnoj službi. Međutim, kako uz posao radim i na stručnom usavršavanju van Lithenštajna, tj. u Švicarskoj, za mene su, što se školarine tiče, važila ista pravila kao i za svakog Bosanca“, navodi sagovornik Al Jazeere.
On je školarinu, umjesto 6.000 EUR kao domaći student (sa teritorije EU), plaćao 12.000 EUR godišnje. Svaki odlazak u Švicarsku zahtijevao mu je i vađenje vize.
Dalje, ako objavljuješ naučni rad sa BiH državljanstvom nema nikakve podrške, a objavljivanje na naučnim konferencijama košta.“ ističe advokat Prnjavorac Azur.
Pored ove obrazovno-finansijske strane, na njegovu odluku utjecalo je i rođenje djeteta u Lithenštajnu, te mogućnost društveno političkog angažmana.“
Odriču se politike
Ljudi se kroz odricanje BiH državljanstva većinom odriču BiH politike, ali BiH nikako.
Tako potvrđuju i drugi sa kojima smo komunicirali kroz grupe na društvenoj mreži Facebook. Nerado otkrivaju identitet jer ne žele neosnovano etiketiranje i prozivanje. Kažu kako se nisu ispisali iz BiH državljanstva zbog želje da izgube BiH indentitet i veze sa domovinom, već kako bi bili sigurni zbog višestruke krize.
„Prvo, tu je kriza sa izbjeglicama. Mi smo to već prošli, znamo da je teško tim ljudima. Ipak, moramo misliti na svoju djecu, lakše im je sa austrijskim, njemačkim ili nekim drugim papirima“, govori jedna Sarajka sa trenutnom adresom u centralnoj Njemačkoj.
„Ove države su nam dale sve da budemo ljudi, da možemo zaraditi za svoje porodice, bilo da su one ovdje sa nama ili u Bosni. Sa druge strane, BiH političari sve daju od sebe da bude bolje – ali za njih i njima bliske. Za ostale, prosperitet se trenutno ne nadzire. Pa, više se radi da se pomogne psima lutalicama u Sarajevu, nego penzionerima kojima penzija dolazi tek krajem mjeseca.“
Nastavak trenda
Kako nam navode iz Advokatske kancelarije Prnjavorac, najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje od BiH državljanstva.
Izvor: Al Jazeera
