Podsjetimo za sprovedbu općih izbora 2014. godine bilo je potrebno blizu 9 miliona KM. Tada se glasalo na 5.400 biračkih mjesta. Po izmjenama zakona potrebno je na svako biračko mjesto instalirati nadzornu kameru te obezbijediti skener glasačkih listića. Koliko će sve to biti finansijski održivo ostaje da se vidi.
Ipak, spominje se i opcija unajmljivanja tehničke opreme za sprovođenje spomenutog zakona u vidu skenera i videonadzora.
Zastupnici SDP-a BiH, DF-a i SBB-a Mirsad Mešić, Saša Magazinović, Denis Bećirović, Damir Bećirović, Mirsad Đonlagić, Fehim Škaljić i Damir Arnaut su predlagači ovih izmjena, iako je i Nezavisno blok krajem prošle godine uputio Zakon i pokrenuo ovu priču u Parlamentu BiH o elektronskom glasanju i uvođenju novih tehnika u izborni proces.
Treba istaći da poslanici SNSD-a i HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta nisu podržali uvođenje tehnoloških inovacija u izborni proces, što bi omogućilo transparentnost u cijeli proces.
“Ovo je temelj na kojem se može graditi promjena stanja u BiH i vraćati povjerenje ljudi u izborni proces u BiH. Trebamo sve učiniti da ne dozvolimo da predstavnici dvije stranke koje se jedine jučer bile protiv ovoga rješenja, a to su HDZ i SNSD ne zaustave usvajanje ovoga Zakona u Domu naroda gdje imaju veliki broj svojih predstavnika. Tu nam treba podrška i javnosti i medija da ovaj posao dovedemo do kraja”, kazao je za Klix.ba Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka.
Tehnički je jednostavno ovo provesti, ukoliko bude postojala politička volja.
“Treba hitno vidjeti mogućnosti nabavke opreme, da li kupovina ili iznajmljivanje, stvar je preporuke nadležnih institucija u BiH, ali postoje sredstva i za jedno i za drugo u našim budžetima. Dio sredstava koja se troše za plaćanje velikog broja posmatrača i članova biračkih odbora širom BiH, da se usmjere u nabavku ove opreme, najvećim dijelom bi riješio ovaj problem i ne smijemo dozvoliti da nas ‘argumentacija’ da za ovu opremu nema sredstava zaustavi da napravimo ovaj važni iskorak u demokratizaciji i razvoju BiH”, zaključuje Šepić.
Državni parlamentarci će biti na velikom testu, naročito ako znamo da je uoči prošlih općih izbora (2014) odbijen prijedlog da s ena biračka mjesta uvedu prozirne kutije, za što je prema procjenama bilo potrebno oko 950.000 KM, za što navodno nije bilo sredstava u budžetu, iako je to inicirala Centralna izborna komisija BiH.
Ostaje da se vidi da li će se sve odredbe usvojenog zakona moći implementirati s obzirom na stav Agencije za zaštitu ličnih podataka kada je u pitanju instaliranje videonadzora na biračka mjesta.