U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan demokratije, koji je Generalna skupšina UN-a proglasila 2007. godine, kao Dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala.
Što je demokratija, ta riječ koja se toliko često s tolikom gordošću čuje u svakodnevnom razgovoru, na televiziji, u novinama…
Riječ demokratija je danas jedan od centralnih pojmova oko koje se vrti politika i javni govor.
Pa, što je demokratija?
Taj se pojam vrlo često koristi za sve i svašta – tamo gdje demokratije treba, tamo je često nema..a ima i mjesta gdje jednostavno demokratija nije ono što mi mislimo da jest.
Etimološki, riječ demokratija dolazi od one dvije poznate grčke riječi demos = narod i kratein = vladati. Stari su nam Grci podarili demokratiju – ali ta grčka demokratija se uvelike razlikovala od one današnje, ne samo po tome što je u tom demokratskom procesu mogla i morala sudjelovati samo vrlo zatvorena i elitna grupa ljudi.
A što je demokratija danas? Pogledajmo što kaže Univerzalna deklaracija o demokratiji Međunarodne parlamentarne unije
Demokracija je univerzalno prepoznat ideal, kao i cilj koji se temelji na zajedni?kim vrijednostima koje dijele narodi u svjetskoj zajednici bez obzira na kulturne, politi?ke, socijalne i ekonomske razlike. Stoga je demokracija temeljno pravo državljana i gra?ana koje se treba ostvarivati pod uvjetima slobode, jednakosti, transparentnosti i odgovornosti, s dužnim poštovanjem pluralnosti stavova, i u interesu cijelog društva (javnom interesu).
U našoj zemlji teško da se može govoriti o demokratiji, jer je bezbroj primjera kako je ona stavljena u zapećak.
Bosna i Hercegovina se s indeksom 4,87 nalazi na katastrofalnom 101. mjestu kada je demokratija u pitanju i najlošije smo rangirani u regionu. To je rezultat objavljenog izvještaja za 2016. godinu, uglednog britanskog lista “The Economist”.