Dok druge zemlje nastoje poboljšati poslovni ambijent, Bosna i Hercegovina nastavlja otežavati poslovanje kompanijama u BiH te stvaranje novih radnih mjesta.
Budžetski deficiti na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou pokušavaju se sanirati kroz razne parafiskalne namete. Procjenjuje se da ih u BiH ima između 400 i 500, a mnogi od njih su u najmanju ruku apsurdni.
Kako su istakli iz Udruženja poslodavaca u FBiH, svim parafiskalnim nametima na nižim nivoima, u zavisnosti od kantona ili općina, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu marku plaće. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo.
“Nameti se uvode ne vodeći pri tome računa o stvarnim potrebama i ekonomskoj snazi obveznika plaćanja. Poslodavci su preopterećeni nametima”, upozorili su iz ovog udruženja.
Jedan od apsurdnijih nameta kako ističu jeste naknada za stvaranje kisika u šumama.
“Kantonalnim propisima o šumama propisana je naknada za opštekorisnu funkciju šuma čiji su obveznici pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti. Osnov za propisivanje navedene naknade su opštekorisne funkcije šuma, kao npr. stvaranje kisika, uticaj na ljepotu krajolika, sprečavanje erozije i sl. Navedene funkcije šuma predstavljaju javno dobro od opšteg interesa za sve građane, a ne za poslodavce”, naveli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Poslodavci plaćaju naknade i za vode, požar, prirodne nesreće, ceste, frekvencije, kontrolu namirnica, izdavanje rješenja, te takse na isticanje firme, izgradnju atomskih skloništa, korištenje puteva, razvoj turizma, komunalne naknade itd.
“Brojni parafiskalni nameti bez osnova su propisani zakonom. Na primjer: članarina turističkoj zajednici, naknada za opštekorisnu funkciju šuma, opća vodna naknada i naknada za članstvo u komorama. Poslodavci moraju plaćati i naknade za izlazak na tender u visini od oko 1500 KM, bez obrzira da li će određena firma dobiti tender”, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Napominju da se poslovni ambijent može poboljšati isključivo racionalizacijom i redukcijom broja parafisklanih nameta.
“Vlast naknadama od parafiskalnih nameta stvara ‘dupli’ budžet i omogućava sredstva za funkcionisanje veoma složenog administrativnog aparata. Direktna korist od ukidanja određenih parafiskalnih nameta bila bi ušteda poslodavcima cca 15-20 miliona KM. Indirektna korist sastoji se u tome da će taj iznos biti upotrebljen za razvoj i novo zapošljavanje, a samim tim i bolje punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova, te smanjenje sive ekonomije. Indirektna korist mogla bi biti mnogo veća. Naime, ta mjera bi imala i poticajni karakter, a direktno bi uticala i na smanjenje javne potrošnje”, zaključili su iz ovog udruženja.
Izvor: fokus
