U najavi predstavljanja Deklaracije o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon serije regionalnih konferencija projekta Jezici i nacionalizmi, objavljeno je da ju je do sada potpisalo više od 200 lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih osoba iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, među kojima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Dino Mustafić, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Maja Raičević, Faruk Šehić, Rajko Grlić, Hanka Vajzović, Borka Pavićević, Filip David, Ermin Bravo, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Brano Mandić, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Nerzuk Ćurak, Ranko Bugarski, Snježana Kordić, Balša Brković, Asja Bakić, Svetislav Basara, Daša Drndić, Zdravko Grebo, Tatjana Gromača, Mirjana Miočinović, Josip Mlakić, Drago Pilsel, Ante Tomić i Dubravka Ugrešić.
Projekt Jezici i nacionalizmi, koji je izrodio Deklaraciju o zajedničkom jeziku, rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja beogradskog Udruženja Krokodil, Uduženja Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BiH iz Sarajeva. Projekt su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.
Osnovna namjera ovog projekta bila je da se u otvorenom dijalogu lingvista i drugih stručnjaka problematizira pitanje postojanja četiri ‘politička’ jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.
“Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.
Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi… Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika”, stoji u Deklaraciji u kojom se među ostalim poziva na “hitno ukidanje svih oblika segregacije i diskriminacije u obrazovnim ustanovama, zaustavljanje umjetnog razdvajanja jezika, prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti i liberalizacija jezičnih praksi.”
U nastavku pročitajte integralni tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku.
Izvor: slobodna-bosna.ba
