Širom svijeta 14. februar se obilježava kao dan zaljubljenih, a kako to obično biva za nastanak ovog praznika veže se nekoliko “teorija” i legendi dok je najpoznatija i najrasprostranjenija ona o biskupu koji je pogubljen radi tajnog vjenčavanja parova.
Običaji iskazivanja ljubavi, razmjene poklona, dijeljenja zajedničkih trenutaka su karakteristike praznika kojim se danas slavi ljubav. Najrasprostranjenija legenda o nastanku ovog praznika je svakako ona o Svetom Valentinu, koji je zbog “borbe za ljubav” izgubio život.
Biskup Valentin ubijen je 269. godine zbog potajnog vjenčavanja parova što je bilo protivno carskoj zabrani. Među kršćanima se počeo poštovati kao svetac u 4. stoljeću, ali tek je u 15. stoljeću povezan s praznikom ljubavi. Narod ga od tada slavi kao zaštitnika zaljubljenih.
Postoji još jedna teorija koja se veže za sam nastanak praznika, a vezana je za katoličku crkvu. Tvrdi se da je katolička crkva odlučila praznik Svetog Valentina postaviti usred februara u nastojanju da se “kristijanizira” paganska proslava Lupercalia.
Lupercalia je bio praznik plodnosti posvećen Faunu, rimskom bogu poljoprivrede, kao i rimskim osnivačima Romulu i Remu.
Simbol Valentinova je i starorimski bog ljubavi Kupid, koji se često prikazuje kako drži luk i strijelu, jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.
Kako je jedno od glavnih obilježja proslave Valentinova razmjena poklona, vremenom su čokolada i crvena boja postale simbol ovog praznika.
