Univerzitet Harvard pruža otpor napadima bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji prijeti uskraćivanjem podrške elitnim obrazovnim institucijama.
Sukob između bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i prestižnih univerziteta poput Harvarda i Kolumbije dodatno je eskalirao nakon što je Trump optužio ove institucije za “antisemitizam, marksizam i ljevičarenje”, koristeći izraz “boleštine”, piše Deutsche Welle.
Trumpove optužbe temelje se na propalestinskim protestima koji su se održavali na kampusima ovih univerziteta, a tokom kojih je došlo i do incidenata prema studentima židovske vjere. Prema Trumpu, univerziteti nisu učinili dovoljno da zaštite te studente niti da obustave proteste.
Bivši predsjednik se pritom poziva na zakonsku odredbu prema kojoj se univerzitetima može oduzeti status oslobođenja od poreza ukoliko djeluju diskriminatorski prema nekoj manjinskoj grupi. U slučaju Harvarda, koji važi za najstariji i najbogatiji univerzitet u SAD-u, to bi moglo značiti gubitak i do dvije milijarde dolara godišnje.
Rektor Harvarda, Alan Garber, odbacio je Trumpove optužbe i optužio bivšeg predsjednika za kršenje građanskih i ustavom zagarantovanih prava.
Ovaj sukob, međutim, najviše pogađa strane studente koji sada sve češće izražavaju strah od moguće suspenzije viza, stipendija i drugih prava.
Jedan strani student koji studira novinarstvo u SAD izjavio je za DW da se osjeća prisiljenim na samocenzuru nakon što je primio upozorenje s fakulteta da bude oprezan s kritikama Trumpove administracije.
– Došao sam ovdje u potrazi za slobodom i prilikama. Vjerovao sam da je ovo zemlja slobodnih. Ali sada mi se čini da je opasnije biti novinar ovdje nego u mojoj zemlji porijekla – rekao je student, želeći ostati anoniman.
Rahan Kapur, potpredsjednik udruženja međunarodnih studenata na Univerzitetu George Washington, navodi kako sve više studenata izražava bojazan da im, nakon putovanja kući, možda neće biti dozvoljen povratak u SAD.
– Mnogi naši studenti odlučuju da ovog ljeta ne napuštaju zemlju, jer ne žele rizikovati svoju akademsku budućnost – ističe Kapur.
Organizacija NAFSA, koja se bavi međunarodnom razmjenom studenata, izvještava o više od 1.300 prijavljenih slučajeva u kojima su studenti bili suočeni s odbijanjem produženja viza ili su izbrisani iz SEVIS sistema, koji prati status stranih studenata.
Na njihovoj zvaničnoj stranici navodi se kako je proces odbijanja viza često potpuno netransparentan i bez jasnih obrazloženja.
Postoje i konkretni slučajevi protjerivanja stranih studenata, kao što je Mahmud Halil, koji je učestvovao u organizaciji propalestinskih protesta na Kolumbiji, te Rumejsa Ozturk s Tufts univerziteta, koja je kritikovala odgovor svoje institucije na dešavanja u Gazi.
Protesti koji su prošlog ljeta izbili širom američkih univerziteta, često uz tenzije i incidente, postali su osnova za dalji pritisak na akademske zajednice i optužbe za antisemitizam.
Deutsche Welle zaključuje da su Trumpove izjave i prijetnje izazvale široku reakciju, ne samo u akademskim krugovima.
Bivši kongresmen Džemal Boumen (Jamaal Bowman), učestvujući u studentskim protestima u Washingtonu, kazao je kako aktuelni napadi na univerzitete odražavaju širu političku agendu.
– Što više neobrazovanih, to su ljudi lakše podložni manipulaciji. Projekat 2025 i ideje Trumpovih pristalica žele kontrolisati šta mislimo, šta čitamo i kako djelujemo. To im daje moć, a nama je oduzima – poručio je Boumen.
Pozvao je studente širom zemlje da izađu na ulice i pošalju jasnu poruku vlastima.
– Demokratija i humanost su ugrožene. Vrijeme je da se uzvrati udarac – zaključio je.
