Trideset godina zvuči puno, ali očito nedovoljno da se svi ratni zločinci strpaju iza rešetaka. Ima ih na desetke na slobodi. Žrtve se gotovo svakodnevno na ulicama susreću oči u oči sa svojim krvnicima, ubojicama svoje djece, žena, muževa.
Preporod.info poslao je upite na adresu Tužiteljstva BiH, odakle nam je rečeno “da je ovo državno tijelo podiglo optužnice za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv više od 1.000 pojedinačno optuženih osoba”.
Pojašnjavaju da je temeljem ovih optužnica osuđeno više od 320 optuženika, među kojima i šest žena, te da je izrečeno više od 3450 godina zatvora, što jasno govori o doprinosu tužitelja i djelatnika Tužiteljstvo BiH u borbi protiv nekažnjivosti. Navode i da su u sudnicama saslušani iskazi više od 13.000 svjedoka koji su svojim svjedočenjima dokazali odgovornost optuženih za ratne zločine u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.
No, unatoč izjavama i svjedočenjima, susjedne države, Srbija, Hrvatska i Crna Gora, pomogle su počiniteljima najstrašnijih zločina da budu slobodni ljudi, iako su Tužiteljstvo BiH i Sud BiH raspisali potjernice. više desetaka osoba, koje se uglavnom sumnjiči za ratne zločine, zločine i zločine organiziranog kriminala.
– Poznato je da je u predmetima ratnih zločina u PORZ-u (Posebnom odjelu za ratne zločine), prema dostupnim evidencijama, u različitim fazama postupka nedostupno oko 340 osoba, od toga je oko 250 osoba u susjednim državama. (procjene su da oko 100 ima oko 150 osoba u Srbiji, u Republici Hrvatskoj i manje od deset osoba u Crnoj Gori), te još oko 80 osoba u drugim državama svijeta – kažu u Tužiteljstvu BiH, navodeći da u okviru U okviru regionalne suradnje pokušavaju pronaći modalitet borbe protiv nekažnjivosti procesuiranih osoba koje se nalaze u regiji.
Navode da je regionalna suradnja ključna za sprječavanje nekažnjivosti počinjenih ratnih zločina i osiguranje pravde za žrtve i njihove obitelji. Velik broj optuženih za ratne zločine u BiH s dvojnim državljanstvom nije priveden pravdi.
– U rješavanju ovog regionalnog problema, Tužiteljstvo BiH se, zajedno s tužiteljstvima pri MRMKS i EU, zalaže za jaču sustavnu primjenu protokola o suradnji u procesuiranju počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv humanosti i genocida potpisan 2005. godine, kao i 2013. i 2014. godine između Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i tužiteljstava iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Tužiteljstvo BiH i Posebni odjel za ratne zločine u više navrata su isticali da postoji problem nedostupnosti osumnjičenih/optuženih osoba, koji se najčešće nalaze u zemljama regije, ali iu drugim državama. . Raspisano je na desetke potjernica, a tužiteljstvo kroz regionalnu suradnju, te uz suradnju s tužiteljstvom MRMKS-a, nastoji pronaći rješenje za ovaj problem, s ciljem suzbijanja nekažnjivosti ratnih zločina – priopćeno je iz Tužiteljstva. ističe BiH.
Paradoks je da se mnogi osuđenici nakon odslužene kazne za ratne zločine vraćaju u svoje domove, gdje se uključuju u politiku ili zapošljavaju u javnim ustanovama, a nerijetko ih se dočekuje kao heroje, što je očigledna prepreka ponovnoj izgradnji života. i mir. Jedan od njih je i ratni zločinac Dario Kordić, koji je pred Haškim sudom osuđen za masakr bošnjačkih civila u selu Ahmići 1993. godine. Kordić je 2014. izašao na slobodu nakon što je odslužio 17 godina zatvora od ukupno 25. Od tada je Kordić vrlo aktivan na društvenim mrežama, gdje često iznosi kontroverzne i problematične stavove, koje prati veliki broj njegovih pratitelja. Kordić se nikada nije pokajao, a to pokazuju i njegove posljednje objave.
Na društvenoj mreži Facebook ovaj presuđeni ratni zločinac sada se predstavlja kao “političar” i “general”, a svojim zadnjim postovima veliča Herceg-Bosnu. Kordić je, podsjetimo, na jednom druženju izjavio ovako: “Pitao me prijatelj sa sjevera Hrvatske, naše, integralne, je li vrijedilo, je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata… Ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila'”. Priča o rehabilitaciji njega, ili bilo kojeg ratnog zločinca, u Bosni i Hercegovini je nemoguća.
Prema ranijem izvješću BIRN-a BiH, najmanje 41 osoba koje je Haški tribunal pravosnažno osudio za zločine u BiH već je izašla iz zatvora. Najveći broj ovih osoba je na slobodi zahvaljujući prijevremenom puštanju na slobodu ili kaznu nisu odslužili jer su vrijeme suđenja proveli u pritvoru. Pred Sudom BiH kaznu za ratne zločine izdržalo je 68 osoba.
Radiokameleon.ba / (Vijesti.ba)
