Koliko je BiH daleko od evropskog standarda? Za dostizanje nivoa infrastrukture EU moglo bi trebati 97 godina

Bosna i Hercegovina ostvaruje napredak u digitalizaciji i zdravstvu, ali i dalje značajno zaostaje za prosjekom Evropske unije u oblastima zaštite okoliša i infrastrukture. Prema Izvještaju o konvergenciji BiH za 2026. godinu, nastavak dosadašnjeg trenda mogao bi značiti da će zemlji za dostizanje evropskog nivoa fizičke infrastrukture biti potrebno gotovo jedno stoljeće.

Centar za politike i upravljanje (CPU), u saradnji s regionalnom inicijativom converge2eu, predstavio je u Sarajevu Izvještaj o konvergenciji Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, koji analizira koliko se životni standard građana približava prosjeku Evropske unije.

Na skupu održanom 22. oktobra učestvovali su predstavnici institucija vlasti, stručnjaci za javne politike, civilnog društva i međunarodnih organizacija.

Za razliku od uobičajenih analiza evropskih integracija, koje se uglavnom bave pregovaračkim poglavljima i administrativnim reformama, ovaj izvještaj posmatra konkretne životne uslove građana.

Analizirano je osam oblasti: ekonomija, socijalna zaštita, zdravstvo, obrazovanje, okoliš, upravljanje, digitalizacija i infrastruktura.

Digitalizacija i zdravstvo među oblastima s boljim rezultatima

Prema predstavljenim podacima, Bosna i Hercegovina bilježi relativno dobre rezultate u pojedinim pokazateljima digitalne transformacije.

Udio stanovništva koje posjeduje barem osnovne digitalne vještine, kao i udio domaćinstava koja imaju pristup internetu, doseže približno 94 posto prosjeka Evropske unije.

Međutim, korištenje elektronskih usluga javne uprave znatno zaostaje i nalazi se na svega 45 posto evropskog nivoa.

To ukazuje na razliku između digitalne dostupnosti i stvarnog korištenja tehnologije u komunikaciji građana s institucijama.

U oblasti zdravstva Bosna i Hercegovina ostvaruje 75,8 posto prosjeka EU.

Očekivano trajanje života doseže 97 posto evropskog nivoa, dok se javni izdaci za zdravstvo nalaze na približno 94 posto prosjeka Evropske unije.

Zaštita okoliša jedan od najvećih problema

Među oblastima u kojima Bosna i Hercegovina najviše zaostaje izdvaja se zaštita okoliša.

Prema izvještaju, ukupni rezultat ove oblasti iznosi svega 35,4 posto prosjeka EU, pri čemu se razlika u odnosu na evropski standard dodatno povećava.

Posebno nepovoljni rezultati zabilježeni su kod ugljičnog intenziteta, čiji pokazatelj iznosi samo 17 posto evropskog referentnog nivoa.

Povrat otpada nalazi se na 23,2 posto prosjeka EU, uz pogoršanje od 7,5 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi pokazatelji ukazuju na potrebu za ozbiljnijim reformama u oblasti upravljanja otpadom, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Infrastruktura: Gotovo jedno stoljeće do evropskog prosjeka?

Posebno zabrinjavajući podaci odnose se na fizičku infrastrukturu.

Bosna i Hercegovina u ovoj oblasti doseže 42,9 posto prosjeka Evropske unije, dok gustoća mreže autocesta iznosi svega 21 posto evropskog nivoa.

Prema projekciji zasnovanoj na trendovima iz posljednjih pet godina, zemlji bi za dostizanje prosjeka EU u oblasti fizičke infrastrukture moglo biti potrebno približno 97 godina.

Važno je naglasiti da se radi o projekciji zasnovanoj na dosadašnjem tempu napretka, a ne o nepromjenjivom roku. Ubrzanje investicija i reformi moglo bi značajno utjecati na buduće rezultate.

Problemi i u oblasti socijalne zaštite

Izvještaj ukazuje i na izazove u oblasti socijalne politike.

Rodni jaz u zaposlenosti dodatno se povećao, dok veći izdaci za socijalnu zaštitu nisu praćeni jasnim dokazima da je pomoć bolje usmjerena prema najsiromašnijim domaćinstvima.

Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu da se, osim ukupnog iznosa javnih izdvajanja, više pažnje posveti njihovoj djelotvornosti i utjecaju na život građana.

Evropske integracije mogu ubrzati napredak

U okviru izvještaja analizirana su četiri moguća scenarija evropskih integracija, od punopravnog članstva u Evropskoj uniji do različitih oblika pristupa jedinstvenom tržištu.

Modelirani rezultati pokazuju da bi najveće koristi donijela puna integracija u EU, posebno u oblastima ekonomije i zdravstva.

Pristup budžetu Evropske unije predstavljen je kao drugi najbrži put približavanja evropskom životnom standardu.

Azra Bećirović, voditeljica tima Centra za politike i upravljanje, naglasila je da se stvarni napredak na evropskom putu mora posmatrati kroz svakodnevni život stanovništva.

„Stvarni napredak prema EU mjeri se time kako građani zaista žive. Naš doprinos raspravi o javnim politikama, određivanju reformskih prioriteta i integraciji u EU jeste transparentno poređenje u osam ključnih oblasti koje određuju kvalitet života“, izjavila je Bećirović.

Cilj je bolji kvalitet života građana

Branimir Jovanović, ekonomista Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), istakao je da približavanje Evropskoj uniji ne treba posmatrati isključivo kao ispunjavanje tehničkih uslova.

„Konvergencija nije samo tehnički zadatak; riječ je o tome da građani širom Zapadnog Balkana imaju iste mogućnosti, prava i kvalitet života kao građani EU. Pretvarajući pouzdane podatke u osnovu za djelovanje, converge2eu pomaže kreatorima javnih politika da se usmjere na ono što je najvažnije“, izjavio je Jovanović.

Predstavljanje izvještaja završeno je pozivom na snažniju saradnju institucija, stručnjaka i organizacija civilnog društva kako bi se podaci koristili pri određivanju reformskih prioriteta.

Šta je inicijativa converge2eu?

Converge2eu je regionalna inicijativa koja prati približavanje životnog standarda šest ekonomija Zapadnog Balkana prosjeku Evropske unije.

Analiza obuhvata 48 pokazatelja raspoređenih u osam oblasti svakodnevnog života.

Inicijativu koordiniraju Bečki institut za međunarodne ekonomske studije iz Austrije i organizacija Think Europe iz Slovenije, u saradnji s regionalnim partnerima, među kojima je i Centar za politike i upravljanje iz Bosne i Hercegovine.

Projekt podržava Fondacija za otvoreno društvo – Zapadni Balkan.

Detaljni podaci, interaktivni prikazi i izvještaji dostupni su na internet stranici www.converge2.eu.

Prema predstavljenim rezultatima, Bosna i Hercegovina bilježi napredak u pojedinim oblastima, ali razlike u infrastrukturi, okolišu i socijalnoj politici pokazuju da približavanje evropskom standardu ostaje dugoročan izazov.