Za kršćane koji Božić slave prema Gregorijanskom kalendaru, danas je Badnjak, posljednji dan došašća i ujedno dan uoči jednog od najradosnijih kršćanskih blagdana – Božića.
Badnjak je dan bdjenja, iščekivanja i duhovne pripreme za proslavu rođenja Isusa Krista. Ovaj dan u vjernicima budi osjećaje mira, nade i zajedništva, dok se istovremeno privode kraju i posljednje pripreme za sutrašnji blagdan.
Tradicionalno, Badnjak se obilježava uređenjem domova, kićenjem božićnog drvca te pripremom kolača i posnih jela. Iako post nije stroga obaveza, običaj je da se na ovaj dan ne konzumira meso. Sam naziv Badnjak odnosi se i na drvo ili panj koji se, prema starim običajima, palio na ognjištu uoči Božića, kao simbol svjetlosti i topline.
Vrhunac duhovne priprave predstavljaju mise polnoćke, koje se služe u svim crkvama, najčešće u ponoć, ali sve češće i u ranijim večernjim terminima kroz tzv. dječje polnoćke, kako bi i najmlađi vjernici mogli prisustvovati euharistijskom slavlju.
Badnji dan i večer obilježeni su brojnim običajima i folklornim sadržajima. Naziv dana povezuje se s riječju bdjeti, što simbolizira noć provedenu u iščekivanju Božića. U pojedinim krajevima Bosne i Hercegovine i danas su sačuvani običaji unošenja badnjaka i slame u kuću, paljenja božićnih svijeća te porodičnog okupljanja uz posnu večeru.
Iako su u urbanim sredinama očuvani tek dijelovi tradicionalnih običaja, Badnjak se i danas obilježava uz božićno drvce, jaslice, božićne pjesme i zajedničku večeru. Odlazak na polnoćku ostaje jedan od najsnažnijih izraza vjere i zajedništva katolika u Bosni i Hercegovini.
