Krajem ove godine prestaje važiti odluka Vlade FBiH kojom je minimalna plata bila postavljena na 1.000 KM.
Nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV), koja je trebala biti održana jučer, pomjerena je za 1. decembar, a sindikati najavljuju konkretne zahtjeve: minimalnu platu od 1.200 KM za radnike s osnovnom školom, 1.400 KM za radnike sa srednjom i 1.600 KM za one s visokom stručnom spremom, navodi Oslobođenje.
Troškovi života neprestano rastu, a jedinstven minimalac od 1.000 KM stvorio je, prema riječima predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Samira Kurtovića, apsurdnu situaciju – radnici različitih kvalifikacija primali su gotovo identičan iznos.
„Minimalac od 1.000 KM sve je izravnao. Higijeničarki koja je imala 800 KM plata jeste porasla, ali radniku s većom odgovornošću povećanje je bilo samo pedesetak maraka“, pojašnjava Kurtović. Dodaje i da je u dijelu realnog javnog sektora već dogovoren minimalac od 1.200 KM za radnike sa srednjom školom, ali da zarade moraju pratiti realne troškove života i potrošačku korpu.
Plate moraju biti diferencirane
Predsjednik ESV-a FBiH Safudin Čengić također naglašava potrebu za jasnom diferencijacijom plata.
„Ne može poslodavac isplaćivati iste plate radnicima različitih kvalifikacija i odgovornosti. Taj princip primjenjujem u svojoj firmi još od 2016. godine“, kazao je Čengić.
Ipak, upozorava da bez rasta proizvodnje, izvoza i poslovnih aktivnosti nema realnog prostora za jače povećanje plata.
„Ako ne budemo realni, povećanje zarada samo će podići cijene proizvoda i usluga, a onda ćemo se ponovo suočiti s inflacijom koja će pojesti sav rast“, poručuje on.
Fokus na prosječnoj plati i tržištu rada
Ekonomista Admir Čavalić smatra da fokus ne smije ostati isključivo na minimalcu.
„Ko radi za minimalnu platu uglavnom će tražiti posao van BiH – u Hrvatskoj, Sloveniji ili Njemačkoj. Takve radnike treba podržati da dođu do poslova sa većim primanjima“, ističe Čavalić.
Smanjenje doprinosa kao ključna tačka
Ekonomista Igor Gavran upozorava da bez smanjenja doprinosa, kao što je to urađeno ranije ove godine, neće biti prostora za značajniji rast plata.
„Ako Vlada smanji doprinose, povećanje je moguće. Ako ne – teško. Minimalac od 1.000 KM svakako nije dovoljan, ali povećanje bez rasterećenja poslodavaca nije održivo. To se mora rješavati paralelno“, naglašava Gavran.
Rasprava o minimalnoj plati u FBiH ulazi u završnu i najosjetljiviju fazu, a radnici i poslodavci u narednim sedmicama očekuju konačno rješenje koje bi trebalo biti definisano do kraja godine.
