Najava formiranja entitetske granične policije u Republici Srpskoj (RS) izazvala je široku debatu i kritike, kako na političkoj i pravnoj sceni, tako i u sigurnosnim analizama. Politolog i kriminolog Ramiz Huremagić ističe da je ovaj zakon, kao dio niza spornih odluka vlasti RS, najmanje provodiv i ima potencijal da značajno ograniči slobodu kretanja građana.
Huremagić smatra da je ova inicijativa politički motivisana, ali ima i dalekosežne praktične posljedice po svakodnevni život ljudi. On ukazuje na odluku Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, kojom je potvrđena zakonitost Zakona o državnoj graničnoj službi BiH. Prema članu 3, stavu 5 Ustava BiH, nadležnosti za graničnu kontrolu pripadaju isključivo državnim institucijama, a ne entitetima.
Praktični izazovi i finansijska pitanja
Huremagić postavlja ključno pitanje: kako će RS finansirati ovakvu ambicioznu mjeru? “Gdje su pare za finansiranje svih zakona Milorada Dodika – granične, sudstva, policije, čega sve ne? Ko će to platiti dok RS ne može da plati ni 100 miliona dolara duga Slovencima (firma Viaduct) pa se sad sudski plijeni imovina institucija BiH?”, ističe on.
On takođe upozorava na praktične probleme: “I koju bi to granicu kontrolisala entitetska granična policija? Ako je nešto granica, onda mora imati granične kontrole s obje strane. U protivnom, on bi okolčio RS kao logor i jedina svrha bi bila, čak i kad bi hipotetički bilo moguće, da drži stanovnike RS kao logoroše. Kolektivno.”
Pravni aspekti i mogućnost implementacije
Huremagić naglašava da donošenje zakona ne znači automatsku implementaciju. On daje primjer Federalnog USKOK-a, koji je preko deset godina čekao na početak rada, a još uvijek nije u potpunosti funkcionalan. Stoga, on smatra da je najava formiranja granične službe RS više politički potez nego realna politika.
On povlači paralelu sa situacijom iz 2011. godine, kada je RS pokušala organizirati referendum o sudu i tužilaštvu BiH. Tada je, prema njegovom mišljenju, došlo do sličnog scenarija, gdje je RS tražila sagovornika u međunarodnoj zajednici, a na kraju je dobila određene ustupke, poput “reforme pravosuđa”.
Trenutna politička situacija i podrška naroda
Huremagić smatra da trenutni lider RS, Milorad Dodik, nema politički potencijal niti podršku naroda. On ističe da, da Dodik ima podršku, ljudi bi izašli na ulice u hiljadama, što se nije dogodilo. Umjesto toga, Dodik se oslanja na medijski prostor i stvaranje panike kako bi održao svoj uticaj.
Međutim, Huremagić smatra da je ova strategija kontraproduktivna, jer stvara atmosferu straha i nesigurnosti, umjesto da donosi konkretna rješenja. On ističe da institucije BiH normalno funkcionišu, a Dodik je ostao bez podrške građana i međunarodnih aktera.
Značaj građana u državnim institucijama
Huremagić posebno ističe hrabrost građana RS koji rade u državnim institucijama i policijskim agencijama BiH, uprkos političkom pritisku. “Niko ih zbog toga ne treba nazivati herojima, ali treba istaći njihov značaj i težinu situacije u kojoj se nalaze. Mnogi su zasigurno izloženi svemu i svačemu. I zato su oni neizmjerno bitni i imaju moje beskrajno poštovanje”, zaključuje Huremagić.
S obzirom na sve ove činjenice, entitetska granična policija će izgledno ostati mrtvo slovo na papiru – još jedna od Dodikovih političkih egzibicija koja nema ni pravni, ni sigurnosni, ni finansijski osnov.
