Berba šljiva na području Gradačca u punom je jeku. U Šljivićima se užurbano radi kako bi gradačačka plava ljepotica bila ubrana na vrijeme i uskoro se našla na trpezama potrošača u zemljama Evropske unije. Šest otkupljivača otkupljuje šljivu i prodaje je na domaćem i stranom tržištu.
Otkupna cijena Canke za izvoz bila je od 90 feninga do jedne marke po kilogramu, a Stelneja se kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu. Otkupljivači šljive za industrijsku preradu uglavnom kupuju po cijeni od oko pola konvertibilne marke po kilogramu.
Ove godine očekuje se znatno veći izvoz u odnosu na prethodno razdoblje. Izvezeno je više od 75 šlepera šljive Čačanske ljepotice, a za najzastupljeniju sortu gradačačkog kraja Stelnej još nema službenih podataka.
Berači šljiva u voćnjacima su od ranog jutra do kasnog poslijepodneva. Dnevnica je 70 maraka, a rade u prosjeku deset sati. Emina Subašić (18) iz Kerepa kod Gradačca kaže da je teško biti beračica i sve zavisi od gazde.
– Treba paziti da šljive ne budu oštećene ledom, zatim duple šljive i da nisu trule. Šljive trebaju biti plave, da ne skidamo taj plavi prah, trebaju biti čiste i moraju biti s peteljkom, kaže Emina Subašić.
I dok otkupljivači trpe zbog izvoznih procedura, pa šljive danima stoje u hladnjačama, nezadovoljni su i proizvođači. Niska otkupna cijena, nedostatak radne snage, tržišni viškovi.
Raif Čolić je najveći proizvođač šljive na području Gradačca. U svojim voćnjacima ima 230 dunuma šljive. Ove godine za izvoz je ubrano oko 425 tona šljiva sorti Čačanska rana, Čačanska ljepotica i Stelnej.
– Teška je godina za plasman šljive. Kad rodi, teško je plasirati, kad ne rodi, opet je teško jer treba platiti troškove proizvodnje. Nisam nezadovoljan urodom na 23 hektara, može se raditi i zaraditi. Malim proizvođačima je teže, ali i oni nađu način kako prodati tržišne viškove. Iako je dobro rodila, njezin je plasman upitan zbog brojnih procedura koje usporavaju kupce da je isporuče na inozemno tržište. Šljivu otkupljuju i skladište, ali izvoz ide otežano, kaže Raif Čolić.
Edvin Taletović, direktor Grupacije za proizvodnju i marketing “Voće i povrće” (PMG-VIP) iz Gradačca, potvrdio je da postoje problemi u plasmanu tržišnih viškova kako na domaćem tako i na stranom tržištu.
– Sve je poskupjelo, a cijena je ostala ista ili niža u odnosu na prethodnu godinu. Proizvođači s pravom prigovaraju niskoj nabavnoj cijeni. Država bi se trebala više angažirati kako bi se olakšalo proizvođačima i izvoznicima. Teško je ući u velike trgovačke centre. Imamo problem s carinjenjem i čekanjem na granici. Od petka do ponedjeljka kamioni ne prelaze granicu i to nam je značajan problem, ističe Edvin Taletović.
Ova je zadruga ove godine otkupila 200 tona Čačanske ljepotice, a planiraju otkupiti isto toliko šljive Stelnej. Ostali kupci također će kupovati veće količine šljiva. – U toku je otkup krušaka, a uskoro i kukuruza šećerca, kaže Taletović.
Prema podacima Vanjskotrgovinske/Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2023. godini bosanska šljiva se najviše izvozila na tržište SR Njemačke, 3.279 tona u vrijednosti od 7 milijuna KM, zatim na tržišta Austrije, Slovenije, Češka i Poljska. Podaci proizvođača s terena pokazuju kako je urod šljive ove godine udvostručen te se očekuje rekordna izvozna godina.
O proizvodnji, najnovijim dostignućima i suvremenim pristupima u uzgoju i zaštiti i plasmanu šljive bit će riječi na ovogodišnjem 51. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu, koji će se održati od 28. do 31. kolovoza. U sklopu sajma predavači s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu održat će predavanja o izazovima i inovacijama u voćarskoj proizvodnji. Od novih zakonskih propisa, preko biofungicida do korištenja dronova za detekciju biljnih bolesti.
– Za sve posjetitelje ovogodišnjeg sajma u Gradačcu osigurali smo dovoljne količine jestive šljive, a svi koji dođu u naš grad imat će priliku degustirati i okusiti gradačačku plavu ljepoticu, rekao je Amir Pašalić, direktor 51. Sajma šljive.
