U svijetu se 28. juli obilježava Svjetski dan hepatitisa – “tihe bolesti” kao posljedica koje godišnje premine više od 1,1 milion ljudi. Nedovoljna informisanost o bolesti, rizicima i načinu prenošenja, kao i o prevenciji hepatitisa B i C i mogućnostima liječenja za posljedicu ima da inficirani često nisu svjesni da su nosioci virusa, čime postoji i mogućnost širenja infekcije, javlja Anadolu.
Svake se godine u svijetu 28. juli obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov.
Hepatitis je upala jetre, najčešće uzrokovana virusnom infekcijom. Postoji pet glavnih virusa hepatitisa, koji se nazivaju tipovima A, B, C, D i E. Hepatitis pogađa stotine miliona ljudi širom svijeta, uzrokujući akutne i hronične bolesti i ubijajući blizu 1,1 miliona ljudi svake godine.
Hronični hepatitis B i C opasne su po život zarazne bolesti koje uzrokuju ozbiljna oštećenja jetre, rak i prijevremenu smrt. U nekim zemljama hepatitis B je najčešći uzrok ciroze, a može uzrokovati i rak jetre, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Virusni hepatitisi javnozdravstveni problem u BiH
Da virusni hepatitisi predstavljaju javnozdravstveni problem i u Bosni i Hercegovini potvrđuje i Rozalija Nedić, iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBIH. U razgovoru za Anadolu izjavila da je u 2022. u tom bh. entitetu registrovano 97 novih slučajeva virusnih hepatitisa, najviše tipova B i C.
“Ako to usporedimo s podacima od prijašnjih godina, imali smo blaži pad slučajeva u 2020. i 2021. godini, međutim to je najvjerovatnije rezultat aktivnosti koje su se provodile zbog pandemije koronavirusa”, izjavila je Nedić dodavši da u prethodnoj godini nije prijavljen nijedan slučaj smrti od hepatitisa B i C.
Dodala je da je zbog nedostatka pouzdanih epidemioloških podataka teško uporediti epidemiološku situaciju u BiH sa zemljama regiona.
“Općenito kod nas, kao i u drugim balkanskim zemljama teško je raditi te komparacije, jer nemamo pouzdanih epidemioloških podataka. Teško je reći da imamo bolju ili goru situaciju u odnosu na druge zemlje”, kazala je.
Stopa vakcinisanja protiv hepatitisa B u FBiH u padu
Pojašnjava da od virusnih hepatitisa najviše obolijevaju osobe koje se ponašaju rizično, koje često mijenjaju partnere, imaju nezaštićene spolne odnose, zatim marginalizirano stanovništvo, migranti, zatvorenici, osobe koje koriste intravenske droge, a posebna grupa su djeca koja dobiju hepatitis od zaraženih majki.
Doktorica ističe da nije u dovoljnoj mjeri prisutna svijest o samoj bolesti, njenom prenošenju, prevenciji, ali ni liječenju.
“Svijest nije zastupljena u dovoljnoj mjeri da bi se postigao rezultat u odnosu na bolest. Teško ljudi shvataju ozbiljnost bolesti, ne procjenjuju da li se rizično ponašaju u smislu da li pripadaju rizičnim grupama i prema tome ne provode aktivnosti u smislu testiranja koje je izuzetno bitno u otkrivanju ovih bolesti”, poručila je.
Uz dostupnost učinkovitih vakcina i lijekova protiv hepatitisa B i hepatitisa C, eliminacija virusnog hepatitisa je ostvariva i dostižna, ali iziskuje veću svijest i razumijevanje bolesti i rizika, kao i pristup dijagnostici i liječenju.
Nedić ističe da je posljednjih godina u FBiH zabilježen pad stope vakcinisanja protiv hepatitis B i da je stopa u 2022. iznosila 70,4 posto, što je znatno manje u odnosu na preporučenih 95 posto.
Tvrdi da je neophotno dodatno promovisati preventivne mjere u borbi protiv hepatitisa, kao što je testiranje na bolest.
“Bitno je znati odrednice hepatitisa, način na koji se prenosi, da se može prenijeti nezaštićenim spolnim odnosom, putem krvi , korištenjem zajedničkih igala, da se može prenijeti s majke na dijete, te mislim da je bitno raditi na mjerama, izbjegavati rizična ponašanja. Veoma bitno je da se ljudi testiraju, da otkriju da li imaju hepatitis ili ne, jer je to bitno prvenstveno za njihovo zdravlje, kao i za zdravlje ostalih. Također jedan aspekt koji je bitan za trudnice je da se testiraju na hepatitis B i da djeca prime cjepivo protiv hepatitisa B koji će štititi njihovo zdravlje”, poručila je Nedić.
Virusni hepatitisi se uspješno liječe u BiH, važna rana dijagnostika
Virusni hepatitisi se uspješno liječe u Bosni i Hercegovini, ali važna je rana dijagnostika. Infekcija virusom hepatitisa B i hepatitisa C može imati ulogu u nastanku karcinoma jetre, zbog čega je prevencija i pravovremeno liječenje od izuzetnog značaja.
Oboljeli od hepatitisa B i C u Bosni i Hercegovini dospjeli su na listu onih koji se liječe besplatno, ali kao veliki problem ističe se nedovoljna informisanost građana na pravo i mogućnost liječenja.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u okviru svojih nadležnosti oboljelim od virusnog hepatitisa B i C u Federaciji BiH, omogućio je finansiranje i nabavku lijekova za liječenje ove bolesti. Također, zahvaljujući novim terapijama koje finansira Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u tom entitetu također se uspješno liječe svi oboljeli od hepatitisa C.
Hepatitis C je moguće izliječiti
Zdenko Simonović, predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18” sa sjedištem u Banjoj Luci izjavio je za Anadolu da se liječenje i dijagnostika vrše o trošku fondova zdravstvenog osiguranja i da su lijekovi najnovije generacije izuzetno uspješni.
Cilj je liječenja hepatitisa C postići trajni virološki odgovor, što znači da virus više nije moguće detektirati u krvi 24 sedmice, a sad sve češće i 12 sedmica, nakon završetka liječenja. Ovo se može smatrati izlječenjem jer se virus ne vraća, ako se osoba opet ne zarazi. Kod novih lijekova ova stopa uspješnosti terapije doseže i 100 posto.
“Lijekovi postoje u BiH. Za liječenje hepatitisa C postoje lijekovi najnovije generacije. Oni su izuzetno efektni. Uspješnost liječenja je stopostotna. Kome god je potrebna terapija, u roku od dva do tri mjeseca, bi bio izliječen. Ključ je u informisanosti i tome i da se treba testirati”, poručio je Simonović.
Objašnjava da ukoliko hepatitis B uđe u hroničnu fazu, on postaje neizlječiva bolest, s kojom se živi uz doživotnu terapiju.
“Za hepatitis B postoji izuzetno kvalitetna vakcina koja je uvrštena u kalendar vakcinacije. Od 2001. sva djeca se vakcinišu u tri doze i ona bi trebala biti zaštićena, dok punoljetne osobe imaju mogućnost da se dobrovoljno vakcinišu”, poručio je.
– Više od 350 miliona ljudi živi sa infekcijom hroničnog virusnog hepatitisa –
Prema zvaničnim podacima od hepatitisa B i C godišnje umire više ljudi nego od HIV/AIDS, malarije i tuberkuloze. Hepatitis B i C odgovorni su za dvije od tri smrti od raka jetre.
Više od 350 miliona ljudi živi sa infekcijom hroničnog virusnog hepatitisa, dok se godišnje zabilježi 1,1 milion smrtnih slučajeva, pretežno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je da bi se do 2030. godine vakcinacijom, dijagnostičkim testovima, lijekovima i obrazovnim kampanjama moglo spriječiti 4,5 miliona prijevremenih smrti u zemljama sa niskim i srednjim prihodima do 2030.
Globalna strategija WHO-a za hepatitis, koju su odobrile sve države članice organizacija, ima za cilj smanjenje novih infekcija hepatitisom za 90 posto i smrtnih slučajeva za 65 posto do 2030. godine.
