Napravili smo veliki korak u budućnosti, rekao je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ekskluzivno za BHRT u jutarnjem programu Radiotelevizije Bosne i Hercegovine.

O tome da li smatra nepoželjnom osobom u Bosni i Hercegovini, u okviru današnjeg izdanja “Jutra za sve”, ističe da je navikao na razne priče.

“Svašta se priča, naučio sam da ovdje ima priča, ali kada je riječ o činjenicama, naravno u cijelom tom slijedu od Paddy Ashdowna do danas ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo mojih nasljednika jer ovdje je bitan put u evropskoj integraciji, a to znači u samostalnost”, kazao je Šmit.

Bosna i Hercegovina ima zajedničku državnost, naglašava Šmit, a ona ide u Evropu i ona mora odlučiti šta je važno za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i Brčko, jer to je osnova Bosne i Hercegovine.

“Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa ili političkih izjava raznih vrsta. Ima jedan koji se nikako ne želi s mnom sastati. Ako se dobro sjećam čak nije otišao ni u Mostar da ne bi mene susreo, ali mislim da je sasvim suprotno – ima jako mnogo ljudi, onih normalnijih, koji nisu na političkoj sceni, a koji su puno otvoreniji i srdačniji prema meni i ja to osjetim”, komentirao je visoki predstavnik nedavnu izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “da se nije odazvao pozivu na mostarski sajam, jer se nije htio sastati s visokim predstavnikom.”

Milorad Dodik je u prilici da prokocka jednu važnu šansu, mišljenja je Šmit.

Zakazani novi protesti u Sarajevu

Udruženje građana ReSTART BiH je za 9. maj, kada se obilježava i Dan pobjede nad fašizmom, zakazao proteste na kojima će, kako kažu, ponuditi i rješenja za Bosni i Hercegovinu, s obzirom na to da Kristijan Šmit, kako oni navode, nije riješio probleme.

“Demonstracije su osnovno ljudsko pravo i sve je to dobro dok su one mirne. Svako ima pravo da kaže šta želi i izrazi svoje neslaganje. Međutim, ono što meni fali je ‘treba to i to’, i potrebno je napraviti put kako doći do svojih ciljeva. Kada su u pitanju sva ta traženja, zahtjevi, to je do Parlamenta koji treba da dopuni Dejtonski mirovni sporazum, Dejtonski Ustav i Dejton generalno. Onih 14 tačaka evropskih normi, presuda Sejdić-Finci i sve ostale presude koje treba implementirati, to treba da riješi Parlament. Ja sam spreman i vrlo rado ću pomoći, ali ne želim da stalno neko u okviru svojih kompetencija, kao što su one koje ja imam, da se tu mora tražiti izlaz i da se one moraju primijeniti.”

Postojana mogućnost novih blokada

Odluke koje zapravo trebaju da donesu oni koji su izabrani, ja sam zapravo dopunio iste kako bih zaustavio nove blokade, podvukao je Šmit.

“Bilo je i ranije blokada, pa to je svjetski rekord. U Federaciji BiH ste imali Vladu koja uopšte nije bila birana u Parlamentu i koja je praktično bila u tehničkom mandatu. Ne znam da li je to ikada zabilježeno u svijetu.”

Za Razliku od Dodika, Plenković razgovara s mnom

Za razliku od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković razgovara s mnom, izjavio je visoki predstavnik.

Brojni su oni koji ga, kako navodi, pozivaju da uradi nešto, ali on je, naglašava, taj koji odlučuje šta će od toga biti.

O Vladi Federacije BiH: Pokušao sam popuniti rupe u Ustavu

“Imamo sada novu Vladu koja kao i sve ostale ima obavezu i zna se šta moraju raditi. Pokušao sam popuniti rupe u Zakonu, Ustavu… Niko nije mogao reći ni u Vašingtonskom sporazumu, a ni u Ustavu šta ako se Predsjedništvo ne može dogovoriti i ako Parlament ne može doći u situaciju da glasa? U mnogim drugim zemljama u Evropi takvo nešto bi značilo da se raspušta Parlament”, kazao je Šmit.

Parlament sada mora odlučivati o izmjenama Izbornog zakona, rekao je Šmit.

“Da li će ova Vlada, gospodin Nikšić koji je sada preuzeo dužnost nakon Novalića, šta će oni uraditi, to je njihov zadatak, a ja mislim da oni koji detaljno gledaju šta će biti je Evropska unija. Ona je ta koja želi da sve krene naprijed. Imam osjećaj da su mnogi zabrinuti šta se događa u Bosni i Hercegovini, Ukrajini, hoće li to imati uticaja na sve nas… Sada se mora raditi i ići u Evropu. Ne trebamo gubiti puno vremena. Novoj federalnoj, ali i državnoj vladi mogu samo preporučiti da ide naprijed i da prave prijedloge zakona.”

Milorad Dodik je u prilici da proigra jednu vrlo važnu šansu. Konstruktivan je na državnom nivou, ali politika nije da se razgovara sa ljudima, navodi Šmit.

“Dobra odluka bi bila kada bi razgovarao s mnom. U Republici Srpskoj ima mnogo ljudi koji bi željeli da se kazne izborne krađe.”

Nekad treba podnijeti i malo retorike, mišljenja je Šmit, ako bi se išlo na bilo koji način u secesionističkom pravcu.

“Mogu samo reći da ću na takvo nešto reagovati. Ni u Beogradu ne vidim bilo koga da dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, na tom polju bi bio sam i ne vjerujem da će on to uraditi.”

Presude Ustavnog suda se moraju provesti kada je u pitanju i državna imovina, ističe Šmit.

“Nije riječ o tome da Republici Srpskoj neko želi da otme sve.”

Naglašava da će u slučaju da predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ospori njegov legitimitet, dobiti odgovor koji joj se neće dopasti.

“Spreman sam podržati je ako želi ruske savjetnike”, kazao je Šmit, između ostalog, u razgovoru za BHRT.