U državi u kojoj se i cipele kupuju na rate povećanje kamate i za 0,5% financijski je problem za kućni budžet.
Nažalost, rast kamatnih stopa u BiH očekuje se već u januaru, a mala utjeha je to što će, prema najavama, one biti minimalne. U uslovima rasta kamatnih stopa pitanje s kojim se susreće najveći broj zaduženih građana jest kako rast kamata utječe na njihovu ratu kredita.
Ublažavanje inflacije
U bankama u BiH kamatne stope na kredite pretežno se vežu uz euribor. Euribor svakodnevno raste i za očekivati je da i banke u BiH povećaju rate kredita koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope.
– Evropska centralna banka (ECB) tri je puta ove godine, a vrlo vjerovatno će još jednom do kraja godine, podigla svoje referentne kamatne stope, tako da nakon posljednje izmjene krajem oktobra kamatna stopa na depozite banaka iznosi 1,50%, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja 2% i kamatna stopa na mogućnost graničnog posuđivanja od ECB-a iznosi 2,25% – kazao je Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.
Prema njegovim riječima, ECB je povećao kamatne stope u cilju ublažavanja značajnog rasta inflacije, koja je i dalje veoma visoka, mnogo veća od ciljanog nivoa ECB-a.
Prema najavama iz ove institucije, ona će u predstojećem periodu nastaviti s povećanjem, a nivo i intenzitet će ovisiti o njihovu viđenju ekonomskih i inflatornih kretanja.
Osim povećanja kamatnih stopa, ECB je promijenio uslove programa ciljanih operacija kreditiranja, koji su sada manje privlačni bankama.
– U skladu s ovim, očekuje se da će ekonomska aktivnost posljedično sljedećih mjeseci oslabjeti i vjerovatno će do kraja godine ostati slaba kao i u prvom dijelu 2023. Zbog visoke inflacije, problema s opskrbom energentima i opće zabrinutosti za očekivati je da će stanovništvo manje trošiti. Vrlo je realno da će se sve ovo odraziti na ekonomije i bankarski sektor EU-a, pa i druge, uključujući i naš. U tom smislu moguće je da pri usklađivanju kamatnih stopa s novim uvjetima kod kreditnih ugovora s promjenjivom kamatnom stopom dođe do usklađivanja kamatnih stopa s aktuelnim uslovima. Vjerujem da će pri tome banke nastojati da to bude minimalno imajući u vidu da su trenutno u bankama u BiH puno značajniji domaći izvori financiranja, potražnja za kreditima nije intenzivna, a i procjene kreditne sposobnosti su oštrije zbog makroekonomskog okružja.
U tom kontekstu ne vjerujem da će u inicijalnom periodu učinak prelijevanja politike ECB-a biti snažan. Banke su svjesne da bi značajan rast kamatnih stopa na kredite značio i pogoršanje u kvaliteti dijela kreditnog portfelja – kaže Softić.
Koliko raste rata
Šta ovo povećanje kamatnih stopa znači prosječnom građaninu, za Buku je objasnio doktor ekonomskih znanosti i direktor PREF-a Miloš Grujić:
– Primjera radi, ako ste uzeli kredit prošle godine u iznosu od 100.000 KM na 20 godina, po kamatnoj stopi od oko 3,5%, imali ste ratu od 580 KM. Međutim, tada je euribor bio ispod nule, a po bankarskoj formuli, kada se računa kamatna stopa, to je nula plus 3,5%, što je 3,5%. Sada je euribor prešao 2% i kada na to dodate 3,5%, imate 5,5% i mjesečnu ratu od 680 KM. Znači, rata je veća za 100 KM. Do kada će to još ići, pitanje je svih pitanja.
